Ovce
| Ovce | |
|---|---|
| |
| Američki muflon | |
| Naučna klasifikacija | |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Potporodica: | Caprinae |
| Rod: | Ovis Linnaeus, 1758 |
| Vrste | |
|
Ovis aries | |
Ovce (lat. Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca (Bovidae), odnosno potporodice koza i ovaca (Caprinae). Pored domaće ovce u ovaj rod spadaju i divlje ovce.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ovce su zdepastije od drugih šupljorožaca, a njihovi rogovi su obično savijeni unazad i spiralni. Ovce imaju mirisne žlezde na glavi i na nogama. Ovnovi (mužjaci) mogu da osete da su ženke (ovce) spremne za parenje na osnovu njihovog mirisa, a svoju teritoriju obeležavaju tako što ostavljaju svoj miris trljanjem o stenje. Kao i ostali preživari imaju želudac koji se sastoji od četiri komore.
Domaće ovce se uzgajaju zbog mesa, mleka i vune.
Vrste
[uredi | uredi izvor]
Najznačajnije vrste:[1]
 |
Ovis aries[2] | Domaća ovca |
 |
Ovis gmelini | Muflon |
 |
Ovis vignei | Urijal |
 |
Ovis ammon | Argali |
 |
Ovis nivicola | Snežna ovca |
 |
Ovis dalli | Dolova ovca |
 |
Ovis canadensis | Američki muflon |
Ponašanje
[uredi | uredi izvor]Divlje ovce obično naseljavaju staništa u planinskim predelima. U poređenju sa drugim ungulatnim sisarima relativno su male, kod većine vrsta ovaca odrasle jedinke teže manje od 100 kg.[3] Biljojedi su i hrane se pre svega travom, ali i ostalim biljkama i lišajevima. Tela divljih ovaca su prekrivena gustim krznom (runom) koje ih štiti od hladnoće. Krzno (runo) sadrži dugačke čvrste dlake koje prekrivaju kraće vunaste dlake, a koje izrastaju u jesen i zatim opadaju na proleće.[4]
Ovce su društvene životinje u žive u grupama koje se nazivaju stado. Na ovaj način se štite od grabljivaca. Kada je loše vreme one se zbijaju jedna uz drugu i na taj način uspevaju da očuvaju toplotu. Stada ovaca su stalno u pokretu zbog pronalaženja novih pašnjaka i pogodnijeg staništa s` promenom godišnjeg doba. U svakom stadu postoji ovan predvodnik.[4]
Ovnovi se bore jedni protiv drugih zbog uspostavljanja dominacije i zbog prava na parenje sa ženkama. Obično ne dolazi do povreda u toku borbi, jer rogovi preuzimaju i amortiziraju silinu udaraca. Takođe ih štiti i debela koža i lobanja.[5]
Divlje ovce imaju oštra čula vida i sluha. Kada primete grabljivce divlje ovce obično pobegnu uzbrdo. Mogu i da napadnu grabljivca rogovima, po tome je naročito poznata Dolova ovca za koju postoje zabeleženi slučajevi guranja vukova sa litica.[5]
Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Grubb, P. (2005). Wilson, D.E.; Reeder, D.A.M., ur. "Order Artiodactyla". "Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference" (3rd ed.). Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-8221-0. Arhivirano iz originala 04. 11. 2016. g. Pristupljeno 31. 10. 2016.
- Nowak, R. M.; Paradiso, J. L. (1983). Walker's Mammals of the World. Baltimore, Maryland: The Johns Hopkins University Press. ISBN 0-8018-2525-3.
- Clutton-Brock, J. (1999). A Natural History of Domesticated Mammals. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 0-521-63495-4.
- Voelker, W. (1986). The Natural History of Living Mammals. Medford, New Jersey: Plexus Publishing, Inc. ISBN 0-937548-08-1.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]
