Natchez

Značenje riječi Natchez (posljednji glas z se ne izgovara) nije poznato, a javlja se i u obliku 'Ani'-Na'tsi' , što je Cherokee-naziv za njih. Ostali nazivi za njih su 'Sunset Indijanci' koje navodi Schoolcraft (1851-57)

Jezik Natcheza priapda porodici Natchesan koja dobiva po njima i ime, jer su bili najveći i najmoćniji među srodnim plemenima Avoyel i Taensa. Porodica Natchesan ponekad se vodi i kao dio porodice Muskhogean, svojevremeno klasificirana u ex-Veliku porodicu Hokan-Siouan.

Iberville daje popis sljedećih sela: Natchés, Pochougoula, Ousagoucoulas, Cogoucoulas, Yatanocas, Ymacachas, Thoucoue, Tougoulas i Achougoulas. Kako se u imenima ovih sela javljaju nazivi okla, "ougoula," ili "oucoula," za pretpostaviti je da je u njihovom 'carstvu' živjelo i nekoliko stranih, adoptiranih plemena. Navedeni nazivi koje nalazimo unutar imena sela znači Muskhogean jezicima 'ljudi', odatle i Oklahoma 'crveni ljudi' , od –okla, =ljudi, + homa, =crven. Tougoulas je možda bio grad Tiou Indijanaca. Kasniji autori spominju pet sela Natcheza, uključujući i selo Grigra Indijanaca, koji su također adoptirani od Natcheza, to je bilo selo Ousagoucoulas, ili grad oraha (=wallnut), ili točnije 'grad hickory-oraha' (=the town of the Hickories). Grad Grand Village je možda bio Naches ili Natchez i Pochougoula ili the Flour Village. Jenzenaque ili Jensenac i White Apple ili Apple Village ne mogu se identificirati. Oni Natchezi što su se priključili Čerokima živjeli su u selu Guhlaniyi na mjestu gdje se sastaju Brasstown Creek i Hiwassee, nedaleko Murphyja u Sjevernoj Karolini.

Natchez Indijanci živjeli su u ranom 17. stoljeću blizu današnjeg grada Natcheza u jugozapadnom Mississippiju, a njihova populacija mogla je iznositi oko 6,000. Ovaj agrikulturni sjedilački narod živio je organiziran u klasnom društvu. Na vrhu je veliki poglavica Great Sun (=Veliko sunce) i njegova obitelj 'suns' (=sunca), ispod njih su plemići i najniža klasa koju čine miche-miche-quipy ili 'stinkards' (=smrdljivci). Veliko sunce imao je naravno svu vlast nad životim i vlasništvom svojih podanika. Prvi koji su posjetili Natcheze bili su Francuzi, 1682, sa kojima zaratiše 1716. i 1722., a 1729. izvrše pokolj nad njima u Fort Rosalie. Francuzima tada priskočiše u pomoć Choctaw Indijanci i napadnu Natcheze koji se rasprše. Manja grupa Natcheza se nakon napada Choctawa smjesti blizu njihovog starog doma, druga grupa prijeđe Mississippi i uđe u Louisianu, ali ih ovdje 1731. napadnu Francuzi, mnoge pobivši a neke zarobiše. Preko 450 Natcheza zarobljeno je i prodano u roblje. Treća najveća grupa Natcheza pridružila se Chickasaw Indijancima, a 1735. brojala je 700 duša. Ostali Natchezi pridružili su se plemenima Cherokee i Muskogee. Nešto preživjelih i danas ima u Oklahomi.

Prema poznavatelju Natcheza, Jimu Barnettu, povijest ovog naroda možemo pratiti od 700 godine, odnosno pojavom njihove kulture na području jugozapadnog Mississippija, a koja traje sve do 1730.-tih, kada je pleme uništeno od strane Francuza i njihovih saveznika Choctawa. Natchezi su farmeri, uzgajivači kukuruza, graha i squasha (raznih vrsta tikava Arhivirano 2006-06-30 na Wayback Machine-u), ali i lovci i sakupljači divlje biljne hrane. Društvo je podijeljeno na dvije klase: plemstvo i puk koje se nasljeđivalo kroz žensku liniju, a to je vrijedilo i za Veliko sunce koji se nalazio na vrhu društvene ljestvice zajedno sa obitelji svoje majke . Kultura Natcheza izvire iz stare kulture Mounbuildersa, koji su gradili zaravnjene ceremonijalne mounde na kojima su se podizala svetišta. Na moundima je živjelo tek nekoliko obitelji, dok je narod živio naširoko oko ovakvih svetišta na obiteljskim farmama, i periodično se okupljao na moundima zbog nekih socijalnih ili religioznih aktivnosti. Glavno ovakvo naselje Natcheza povjesničari nazivaju Grand Village, a nalazilo se blizu današnjeg Natcheza u Mississippiju. Jedan od najvećih mounda u Sjevernoj Americi, Emerald Mound, također su podigli Natchezi, nalazi se blizu Natcheza, i bio je glavni ceremonijalni centar prije nego što je to postao Grand Village tokom ranog francuskog perioda kolonizacije doline donjeg toka Mississippija.

• Jim Barnett, The Natchez Indians, Mississippi Department of Archives and History Popular Report, Natchez (1998)
• Jeffrey P. Brain, Late Prehistoric Settlement Patterning in the Yazoo Basin and Natchez Bluffs Regions of the Lower Mississippi Valley. In Bruce D. Smith (ed.), Mississippian Settlement Patterns, Academic Press, New York, pp. 331-368 (1978)
• Ian W. Brown, Natchez Indian Archaeology: Culture Change and Stability in the Lower Mississippi Valley, Archaeological Report No. 15, Mississippi Department of Archives and History, Jackson (1985)
• Pierre F.X. de Charlevoix, Charlevoix’s Louisiana: Selections from the History and the Journal, edited by Charles E. O’Neill, Louisiana State University Press, Baton Rouge (1977)
• Jack D. Elliott, Jr., The Fort of Natchez and the Colonial Origins of Mississippi, Eastern National Parks and Monument Association (1998)
• Charles Hudson, The Southeastern Indians, The University of Tennessee Press, Knoxville (1976)
• Robert S. Neitzel, Archaeology of the Fatherland Site: The Grand Village of the Natchez, Vol. 51, Pt. 1, Anthropological papers of the American Museum of Natural History, New York (1966) (Reprinted 1997 by the Mississippi Department of Archives and History as Archaeological Report No. 28.)
• Robert S. Neitzel, The Grand Village of the Natchez Revisited: Excavations of the Fatherland Site, Adams County, Mississippi, 1972, Archaeological Report No. 12, Mississippi Department of Archives and History, Jackson (1983)
• Wendall H. Oswalt and Sharlotte Neely, The Natchez: Sophisticated Farmers of the Deep South, in This Land Was Theirs, 5th edition, Mayfield Publishing Co., Mountain View, CA., pp.467-491 (1996)
• Theodore C. Stern, The Natchez, in Robert F. Spencer and Jesse D. Jennings (eds.) The Native Americans, 2nd edition, pp. 414-424, Harper & Row, New York (1977) (original edition 1965)
• John R. Swanton, Indian Tribes of the Lower Mississippi Valley and Adjacent Coast of the Gulf of Mexico (1911), Bureau of American Ethnology Bulletin No. 43, Washington, D.C. Reprinted 1998 by Dover Press

 

Natchez na Wikimedijinoj ostavi

• Jim Barnett, The Natchez Indians Arhivirano 2007-08-20 na Wayback Machine-u
• Natchez Indian Tribe History
• The Natchez Indians