Macintosh
Macintosh ili Apple Macintosh je porodica kompjutera koje je razvila američka tvrtka Apple Computer. Ovo računalo je bilo stavljeno na prodaju u SAD 24.1., 1984., i bilo je prvo računalo široke potrošnje koje je imalo grafičko sučelje i računalni miš, umjesto tada standardnog tekstnog sučelja.
Povijest
urediRazvoj na Macintoshu započelo je na početku 1979., kao grafičko računalo za široku potrošnju. Kao osnovu razvoja korišten je mikroprocesor Motorola 6808E, s64Kb osnovne memorije, a grafička rezolucija bila je monokromna bitmapna 256x256, u završnoj inačici za ovaj mikroprocesor grafička rezolucija bila je povećana na 512x342. Zanimljivo je reći da je ove iste prve parametre uzeo Miroslav Kocijan prilikom izgradnje jugoslavenskog računala Orao. Kasnije 1980. razvojni je tim odlučio iskoristiti 16-bitni mikroprocesor Motorola 68000, koji je bio brži i sposobniji od 680xE, a grafička rezolucija bila je postavljena na 384 × 256 točaka. Novi Macintosh je bio u radnom stanju u krajem 1980. Nakon posjete Steve Jobsa (tadašnjeg glavnog direktora Apple Computers) Xeroxu 1981. sa cijelim Macintoshovim razvojnim timom, dolazi do uvođenja novina koje su bile pristune u Xerox Paolo Alto laboratoriju: miš, ikone, vektorska grafika, sučelje za lokalnu mrežu ugrađeno u računalo, fontovi.. Tvrtka Xerox je bila inovator u polju grafičkog korisničkog sučelja, i bila je prva tvrtka koja je pokušala komercijalizirati GUI računala.
U prvom razdoblju Macintosh se našao pod žestokim pritiskom konkurencije tako da je Apple enormno veliku svotu novca potrošio na marketing od kojeg će najpoznatija postati televizijska reklama 1984 [1] i kupovina svog oglasnog prostora u novembarskom broju popularnog časopisa Newsweek [2].
Rezultat te marketinške kampanje postaje uspjeh skupog kompjutera čija cijena je zbog nje dodatno porasla s 1995 na 2495 američkih dolara što bi u novcu 2010. godine bilo 5200 dolara [3][4], dok je prodaja namesto 2 miliona prognoziranih primeraka bila samo 250 hiljada u prve dve godine na tržištu. Neuspjeh prvog Macintosha je rezultirao poslovnom odlukom krajem 1985. godine da se izgradi i počne prodavati novi Macintosh plus i da se sabotira vlastiti novi kompjuter Apple IIGS smanjenjem brzine njegovog procesora WDC 65816 na samo 2.8 MHz kako se ne bi mogao na tržištu natjecati s Macintoshima.
Miš, prozori i sličice nisu bili jedine revolucinarne novosti kod osobnog računala. Među stvarima koje su svima pokazivale put u budućnost bilo je još koječega: brzo sučelje SCSI, ugrađena fukcija stavljanja računala u mrežu, primjena hiperteksta kao ideje koja će biti iskra uspjeha interneta.
Revolucionarni koncept nije bio dovoljan razlog za kupovinu. Spas je došao šest mjeseci poslije predstavljanja, u posljednjem trenutku: Apple, koji je imao 40-postoni udio u vlasništvu male tvrtke Adobe, mogao je trljati ruke kad je tvrtka koja je izmislila PostScript potpisala ugovor s Linotypeom, proizvođačem strojeva za grafičku industriju, koji je taj grafički jezik za opis cijele stranice ugradila u osvjetljivač grafičkih filmova. Apple je spojio PostScript i fotokopirku te je stvorio laserski pisač. Sada je svatko mogao postati sam svoj nakladnik uz novi Macintosh.
Bill Gates iz Microsofta, zajedno s još nekolicinom najkreativnijih vizionara u Silicijskoj dolini bio još od kraja 1982. upoznat s razvojem Macintosha. Kada su ta računala ponovno počela osvajati tržište preko grafičke industrije, Microsoft je izašao s ključnim revolucionarnim proizvodima zbog kojih je ama baš svatko u uredu morao imati Mac: izašli su Word i Excel za Macintosh. I sam Bill Gates je pozirao za Appleovu novinsku reklamu.[5]
Izvori
uredi- ↑ Linzmayer, Owen W. (2004). Apple Confidential 2.0. No Starch Press, 113. ISBN 1-59327-010-0.
- ↑ „1984 Newsweek Macintosh ads”. GUIdebook, Newsweek. Pristupljeno 24. 04. 2006.
- ↑ Hormby, Thomas (02. 10. 2006.). „Apple's Worst Business Decisions”. OS News. Pristupljeno 24. 12. 2007.
- ↑ „Inflation Calculator”. Bureau of Labor Statistics. Pristupljeno 14. 05. 2010.
- ↑ http://www.zvono.eu/portal/kulturno-zvono/povijest/8839-revolucija-je-pocela-24-sijecnja-1984