Kopar (začin)
Kopar (Anethum graveolens), jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Poznata je i kao anita, koper, koprić, mirođija. Kao začinska biljka uzgaja se u vrtovima. Koristi se za farmaceutsku industriju i industriju mirisa.
| Kopar | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Apiaceae |
| Rod: | Anethum |
| Vrsta: | A. graveolens |
| Dvojni naziv | |
| Anethum graveolens Linnaeus | |
Rasprostranjenost
urediBiljka je porijeklom iz centralne Azije. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj Evropi. U vrijeme Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.
Karakteristike
urediKopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.
Upotreba
urediSa anisom i kimom upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača imuni sistem i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.
Hemijski sastav
urediBiljka sadrži prvenstveno eterična ulja.
Narodno vjerovanje
urediKopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koprom, jer se vjerovalo da daje snagu. Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.