Karneval

Za ostala značenja, vidi Karneval (razvrstavanje).

Karneval (lat. caro: meso + levare: dignuti) je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova.

U Primorju se na Sveta tri kralja najavljuju maškare. U istočnome dijelu riječkoga područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome kreću na blagdan Sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji time najavljuje Mesopust.

Riječki karneval

Glavni članak: Riječki karneval

Alegorijska kola na riječkom Korzu početkom prošlog stoljeća

Jedna od sudionica maškara obučena u Romkinju, Rijeka 2008.

Samoborski fašnik

Glavni članak: Samoborski fašnik

Samoborski fašnik najvažnija je i najveća turističko zabavna manifestacija Grada Samobora. S tradicijom koja traje već 183 godine među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Danas je to moderni festival maski koji uspješno njeguje tradiciju i omiljeno je odredište Zagrepčana i ostalih gostiju, a za vrijeme njegova održavanja Samobor posjeti i do 200.000 gostiju

Antonja u Kastvu

U Gradu Kastvu posebno se obilježava početak poklada 17. siječnja, Antonja. Četiri pusna odbora predstavljaju svoj pusni (pokladni) program i svoga pusta kojeg za kraj poklada na čistu sredu osuđuju i spaljuju. Svaka se grupa predstavlja angažiranim, satiričkim programom, a najboljoj prošlogodišnjoj maškari dodjeljuje se diploma Zlatna broskva. U selu Spinčići organizira se Balinjera spust na kojoj se maškare spuštaju nizbrdicom na kolicima napravljenim posebno za tu prigodu.

Šmričke mačkare

Udruga mačkar u Šmriki osnovana je 1997. godine, ali nepisana tradicija postoji mnogo više, čak kako neki stariji mještani kažu, i prije 1900. godine. Svake godine mačkare počinju prvu subotu poslije Sveta tri kralja, te traju sve do početka korizme tj. pepelnice. Svake subote dok traju mačkare, šmrički mačkaroni obilaze Šmriku po staroj tradiciji "istjerivanja duhova". Isto tako, svake subote na večer održavaju se "mačkarani tanci" u Društvenom domu Ivica Turina u Šmriki. Mačkare završavaju tradicionalnim spaljivanjemu pusta na pusni utorak u pol noći.

Svake zime, Šmričke mačkare odlaze na karnevale u Rijeci, Crikvenici i Ivanić Gradu, te isto tako svako ljeto gostuju na sve više ljetnih karnevala. Ljetni karnevali na kojima su do sada bili, održavaju se u: Novom Vinodolskom, Senju i Fužinama.

Novljanski mesopust

Buše u Baranji

Korčulanske kumpanije

Sveti Vlaho i dubrovački karnévô

Zvončari

Glavni članak: Zvončari

Područje Kastavštine bogato je Zvončarima, koji su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. Uz Halubajske zvončare (Marčelji i Viškovo), djeluje još nekoliko skupina iz Brega, Brguda, Mučića, Muna, Rukavca, Zameta, Zvoneća i Žejana.

Izvori

Branko Kukurin, Pusti i mesopusti, Muzej grada Rijeke s dopuštenjem Muzeja

Literatura

Saša Dmitrović, Riječki karneval, Gorin, 1995. g., Rijeka, ISBN 953-6391-00-7
Ivan Lozica, Hrvatski karnevali, Golden marketing, 1997. g., Zagreb, ISBN 953-6168-29-4

Povezano

Eksterni linkovi

Šmričke mačkare Arhivirano 2015-10-16 na Wayback Machine-u
Šentencija mesopusta "Cistar"^{[mrtav link]} (PDF)