Eudoks

Eudoks sa Knida (grč. Εὔδοξος ὁ Κνίδιος, 408. pne. - 355. pne.) je bio grčki matematičar, astronom, i naučnik, jedan od Platonovih učenika. Pošto nijedno njegovo delo nije sačuvano, do saznanja o njemu došlo se posredno, preko kasnijih izvora.

U teoriji omjera bavio se kontinuiranim veličinama, uveo strogu definiciju realnih brojeva i razriješio problem neusporedivosti nekih duljina (npr. duljine stranice i dijagonale kvadrata). Dokazao da je volumen piramide jednak jednoj trećini volumena prizme i da je volumen kupe jednak jednoj trećini volumena cilindra ako su im jednake osnovice i visine.^[1]

Smatrao je da je Zemlja sferno tijelo i procijenio je duljinu meridijana na približno 70 000 km. Koristio godinu u trajanju od 365,25 dana, definirao kut između ekliptike i nebeskog ekvatora. Izradio je zvjezdani katalog Phaenomena (Φαινόμενα). Smatra se da je izumio sunčani sat. Po njem su nazvani krateri na Mjesecu i na Marsu (Eudoxus).^[1]

Ovaj članak o matematici je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.