Como

 

Brda oko grada bila su naseljena još od brončanog doba, tu je živjelo keltsko pleme Orobi. Ostaci njihova naselja još su uvijek vidljivi na jugozapadnim brežuljcima.^[2]

Oko 1. vijeka pne., grad i okolica postali su dijelom Rimske Republike. Prvo središte grada bilo je na obližnjim brežuljcima, ali se vremenom grad spustio uz obale jezera po nalogu Julija Cezara, koji je dao isušiti močvare na jugu jezera i izgradio tipični utvrđeni rimski grad sa pravilnim rasporedom ulica. Taj novoosnovani grad dobio je ime Novum Comum i dobio status municipija.^[2]

Franci su 774. godine zauzeli Como, nakon tog je postao živo sjedište trgovačke aktivnosti. Oko 1127. godine Como je izgubio rat koji je vodio čitavu dekadu sa susjednim Milanom. Nekoliko dekada kasnije, uz pomoć Fridrika Barbarosse, Komaski su se osvetili Milanezima za poraz, tad je Milano razoren. Barbarossa je 1162. godine dao izgraditi nekoliko obrambenih utvrda i tornjeva uz zidine oko grada, od kojih je samo jedna (Baradello) ostala do današnjih dana.^[2]

Nakon toga historija Coma vezana je uz Ducato di Milano, tad se dogodila i francuska invazija i dominacija Španjolaca, koja je trajala sve do 1714.^[2] kada je grad potpao pod Sveto Rimsko Carstvo.^[2] Nakon toga je grad zauzeo Napoleon kad se spustio u Lombardiju 1796. godine i vladao do 1815. godine. Poslije Napoleona toga ponovno vladaju Austrijsko Carstvo|Austrijanci sve do 1859. i dolaska Giuseppea Garibaldija, kad je grad oslobođen od Austrijanaca i postao dio novoosnovane Kraljevine Italije.^[2]

Pri kraju Drugog svjetskog rata, u okolici Coma je zarobljen od strane talijanskih partizana Benito Mussolini koji se preko Coma htio prebaciti u Švicarsku. Nakon zarobljavanja je strijeljan u nedalekom gradiću Giulino di Mezzegra, koji leži nešto sjevernije na jezeru.

Como je i danas prepun zgrada koje su istesali njegovi poznati graditelji znani kao maestri comacini (majstori iz Coma) po kojima je grad bio slavan. Maestri comacini, klesari, arhitekti i dekorateri bili su poznati od srednjeg vijeka nadalje, oni su širom Evrope pronosili svoju graditeljsku vještinu koja je postala poznata kao lombardijski stil gradnje. Centar grada je trg iz 19. vijeka Piazza Cavour, iz kojeg se račvaju promenade na istok i zapad uz obalu jezera.^[3]

 

 

• Katedrala (Duomo) Santa Maria Assunta, čija je gradnja započela 1396 godine na mjestu starije romaničke crkve Santa Maria Maggiore je najznačajniji sakralni objekt u Comu.^[3] Fasada je dovršena1457., sa karakterističnim gotičkom rozetom i portalom na kojem su dvije renesansne skulpture poznatih komaskija Plinija Starijeg i Plinija Mlađeg. Gradnja katedrale dovršena je tek 1740., to je građevina tlocrta u obliku latinskog križa, s gotičkim brodom i dva bočna broda podijeljena pilastrima, a transept sa svojim apsidama je iz doba renesanse. Unutrašnjost katedrale krije bogato dekorirana korska sjedala iz 16. vijeka, tapiserije Giuseppea Arcimboldija te slike Bernardina Luinija i Gaudenza Ferrarija.
• San Fedele je romanička crkva podignuta oko 1120. godine na temeljima starije građevine. Izvorni zvonik je obnovljen u novije vrijeme. Glavna atrakcija ove crkve su poznata drvena vrata San Fedele, sa raskošnom skulptorskom dekoracijom.
• Crkvu Sant'Agostino izgradili su cisterciti početkom 14. vijeka, ona je potpuno obnovljena u 20. vijeku. Unutrašnjost crkve je barokizrana, ali ima dijelova fresaka od 15. do 17. vijeka.
• Romanička bazilika Sant'Abbondio koju je osobno posvetio papa Urban II. 1095 Crkva ima brojne slike iz 11. vijeka i freske iz 14. vijeka.
• Crkva San Carpoforo iz 11. vijeka, s apsidom i kriptom iz 12. vijeka. Prema predaji, podignuta je na ostatcima rimskog hrama posvećenog bogu Merkuru da se u nju smjeste relikvije lokalnih kršćanskih mučenika.

• Stara gradska vijećnica, zvana Broletto
• Casa del Fascio, vjeroratno najpoznatije djelo Giuseppea Terragnia, jedno od temeljnih djela evropske moderne arhitekture.
• Monumento ai caduti (spomenik ratnim žrtvama) djelo Giuseppe Terragnija
• Teatro Sociale, djelo Giuseppea Cusia
• Villa Olmo, izgrađena 1797 godine u duhu neoklasicizma za obitelj Odescalchi. U toj vili odsjeli su mnoge slavne osobe; Napoleon, Ugo Foscolo, princ Metternich, nadvojvoda Ferdinand, Giuseppe Garibaldi. Danas je namjenjena za izložbe.
• Monumentalna fontana, poznata i kao Voltina fontana, podignuta je u počast Voltinom izumu bateriji. Fontanu su podigli arhitekt Carlo Cattaneo i slikar Mario Radice.
• Ostaci srednjovjekovnih zidina grada
• Castello Baradello, mala srednjovjekovna utvrda s pogledom na grad, to je jedina preostala utvrda od svih koje je sagradio Fridrik Barbarossa oko 1158 godine.

• Jedan od kurioziteta Coma bila je takozvana Rockefellerova fontana koje danas stoji u Zoološkom vrtu u Bronxu (New York) koja je nekad stajala na Piazzi Cavour uz jezero, nju je kupio 1902. William Rockefeller za tadašnjih 3 500 lirai preselio u New York.^[4]

• Arheološki muzej P. Giovio
• Historijski muzej
• Pinacoteca
• Tempio Voltiano, muzej posvećen Alessandru Volti
• Muzej svile
• Villa Olmo (galerija)

Como većinu godine ima vlažnu gotovo suptropsku klimu, zime nisu duge, ali su maglovite, vlažne i prohladne sa povremenim razdobljima mraza, kad prodre sibirska anticiklona. Proljeća i jeseni su ugodne, a ljeta znaju biti neobično vruća i vlažna, sa iznenadnim olujama. Vjetar je prilično rijedak. Zagađenje zraka čak i iznad dopuštenih razina je osobito poraslo u zimskim mjesecima kada se hladni zrak spusti uz tlo i ne giba.

 

Privreda Coma, do kraja 1980-ih, bila je temeljena na industriji, naročito vezana na proizvodnji svile,^[3] (po tome je Como bio poznat u svjetskim razmjerima), ali u posljednjih nekoliko godina zbog jeftinih prozvoda iz Kine značajno je smanjen profit, te su mnoga manja i srednja poduzeća propala.

Zbog toga se Como sve više deindustrijalizira, te industrijski sektor više nije pokretač privrede, već su to usluge, te naročito turizam, koji postaje sve važniji faktor lokalne ekonomije.^[3] Nakon što su slavni američki glumac George Clooney i engleski rocker Matthew Bellamy kupili vile na jezeru, mnogi se nadaju da će to dati poticaj za turistički rast.

 

• Plinije Stariji (Gaius Plinius Secundus, 23. – 79.), antički pisac i ugledni naučnik koji je napisao djelo Naturalis Historia.
• Plinije Mlađi (Gaius Plinius Caecilius Secundus, 63. – oko 113.), pravnik i antički pisac.
• Paolo Giovio (1483–1552), fizičar i historičar poznat po svojoj kronici Talijanski ratovi.
• Benedetto Odescalchi (1611.-1689.) poznat kao papa Inocent XI.
• Alessandro Volta (1745.–1827.) fizičar poznat po otkriću baterije 1800.^[6]
• Cosima Liszt (1837.-1930.) kćer Franza Liszta i druga žena Richarda Wagnera.
• Mario Radice (1898.-1987.) apstraktni slikar
• Manlio Rho (1901.-1957) apstraktni slikar
• Giuseppe Terragni (1904.–1943.) arhitekt, pionir talijanskog modernizma
• Gabriele Oriali (1952.-) nogometaš, član talijanske momčadi iz 1982.
• Gianluca Zambrotta (1977.-), nogometaš, član talijanske momčadi sa Svjetskog prvenstva u nogometu - Njemačka 2006.

•   Fulda (od 1960.)
•   Tokamachi (od 1975.)
•   Nablus (od 1998.)
•   Netanja (od 2004.)
•   Trst (od 2008.)

 

Como na Wikimedijinoj ostavi

• Como na portalu Encyclopædia Britannica Online (en)
• Službene stranice grada (it) (en)
• Historijske slike grada
• Službene stranice Turističkog ureda grada (it) (en)
• Turizam u Comu (en)