Beersheba

Beer Šeba (Be’er Shevaili Beersheba, odn. Beer-sheva) (hebrejski: : בְּאֶר שֶׁבַע ), grad u Južnom okrugu Izraela, u pustinji Negev, poznat i kao "Glavni grad Negeva".

Beersheba בְּאֶר שֶׁבַע (be'er-ševa) بئر السبع
Grb
Koordinate: 31°15′N 34°47′E / 31.250°N 34.783°E / 31.250; 34.783
Država	Izrael
Osnivanje	1900
Vlast
- gradonačelnik	Ruvik Danilovič
Visina	260
Stanovništvo (2018.)
- Grad	209 002 [1]
- Gustoća	1750/km²
Vremenska zona	UTC+3 (UTC)
- Ljeto (DST)	UTC+3 (UTC)
Poštanski broj	84 000
Pozivni broj	08
Službena stranica http://www.beer-sheva.muni.il
Karta
Lua greška in Modul:Location_map at line 522: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Izrael" does not exist.

Postoji nekoliko teorija o postanku imena "Beer Šeba". U tim teorijama se spominju zakletva Abrahama i Abimeleka ("zdenac zakletve"), sedam zdenaca koje je iskopao Izak ("sedam zdenaca"), iako su zasad pronađena i potvrđena samo tri ili četiri, zatim zakletva Izaka i Abimeleka ("zdenac zakletve") te sedam ovaca koje su zapečatile Abrahamovu i Abimelekovu zakletvu ("zdenac sedmice"). Te teorije dolaze od doslovnog prijevoda naziva. Be´er je hebrejska riječ za zdenac, a Šeba može značiti "sedam" ili "zakletva" (od hebrejske riječi švu´a). Ipak, u Knjizi Postanka (Post 26,33) stoji da je grad dobio ime po bunaru kojemu je Izak dao ime Šiba.

Iskopine pronađene u Tel Beer Šebi, arheološkom nalazištu udaljenom nekoliko kilometara sjeveroistočno od današnje Beer Šebe, daju naslutiti da je ta regija bila naseljena još u 4. tisućljeću prije Krista. Sam grad bio je uništavan i nanovo građen mnogo puta kroz stoljeća.

Beer Šeba je bila najjužniji grad Izraela u biblijsko vrijeme, a otuda i dolazi izraz "od Dana do Beer Šebe" koji opisuje čitavo kraljevstvo. Beer Šeba se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio oltar u Beer Šebi (Post 26,23-33). Jakov je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Šebe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Šeba je pripadala teritoriju plemena Šimunova i Judina (Jš 15,28 i 19,2). Prorok Ilija je u Beer Šebi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka Samuela u Beer Šebi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok Amos spominje Beer Šebu u govoru o idolatriji (Am 5,5 i 8,14).

Posljednji stanovnici Beer Šebe bili su građani Bizanta koji su napustili grad u sedmom stoljeću. Turci, koji su upravljali područjem Palestine od 16. stoljeća, nisu pokazivali zanimanje za Beer Šebu sve do kraja 19. stoljeća. Početkom 19. stoljeća Beer Šebu su europski hodočasnici slikovito prikazivali kao jalovu zemlju sa zdencima i "šačicom" obližnjih beduinskih nastambi. Grad je "zaživio" nakon što su Turci sagradili svojevrsnu policijsku stanicu kako bi beduine držali pod kontrolom te mnoge nastambe, a za vrijeme prvog svjetskog rata vojnu željeznicu koja je bila aktivna sve dok Britanci nisu zauzeli regiju.

Za vrijeme britanske vladavine, Beer Šeba je bila izuzetno važno upravno-administrativno središte. Izbijanjem arapsko-izraelskog sukoba 1928. godine, Beer Šebu napuštaju mnogi Židovi, no većina se vraća 1948. godine kada je Izrael ponovno osvaja.

Beer Šeba je najveći grad pustinje Negev.Nalazi se uz njenu sjevernu granicu, a udaljena je 115 kilometara južno od Tel Aviva i 120 kilometara jugozapadno od Jeruzalema. Naseljena je već tisućljećima zahvaljujući vodi koja dolazi s planine Hebron u zimi, a ljeti je u podzemlju ima u ogromnim količinama. Beer Šebom teče glavna rijeka Nahal Beer Šeba koja zimi poplavljuje, a uz nju protječu još i potoci Kovšim i Katef. Ljeta su u gradu vrlo vruća s temperaturom i do 42 °C, a zimi se noću temperature kreću i oko ništice. Između ljeta i zime česte su pješčane oluje, a za to područje specifične su i magla i vlaga.

Prema izvješću Središnjeg statističkog ureda Izraela, Beer Šeba je na kraju 2006. godine brojala 185 400 stanovnika što ju čini šestim najvećim gradom u Izraelu. Pretežno je naseljena Židovima koji su došli iz arapskih zemalja i bivšeg Sovjetskog Saveza. Podijeljena je na sedamnaest stambenih četvrti od kojih su neka dobila nazive po slovima hebrejske abecede. Grad također ima brojne zone teške i lake industrije.Mnogo se pažnje posvećuje i kulturi, obrazovanju i različitim područjima znanosti te, naposljetku, trgovini i turizmu. Budući da grad ima u planu još mnogo gospodarskih projekata, može se reći da je napredak spor, ali pozitivan. Najpoznatije su ustanove u Beer Šebi Sveučilište Ben-Gurion, bolnica Soroka te gradska Symphonietta.

Kako je već gore navedeno, stanovništvo uglavnom čine Židovi i ostali nearapski narodi (oko 98%), ali u Beer Šebi žive i Arapi te su netrepeljivosti svakodnevica.

U okolici grada su mnogobrojni manji gradovi. Omer, Lehavim i Meitar su naseljeni uglavnom židovima. Brojni su i beduinski gradovi. Među najvećima su: Rahat, Tel-Sheva i Laqiya.