[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Zapadna Xia

Izvor: Wikipedija
白高大夏國
Velika Država Xia od Bijelih i Uzvišenih
Carstvo
?
1038–1227 ?
Položaj Zapadne Xije
Položaj Zapadne Xije
Zapadna Xia godine 1111. (označena zeleno)
Glavni grad Xingqing
Jezik/ci tangutski, kineski
Religija budizam, taoizam, konfucijanstvo, kineska narodna religija
Vlast monarhija
Car
 - 1038–1048 Car Jingzong
 - 1226–1227 Car Modi
Historijska era dinastija Song
 - uspostava 1038
 - aneksija od Mongolskog Carstva 1227
Stanovništvo
 - vrhunac est. 3.000.000 
Historija Kine
Historija Kine
Historija Kine
DREVNA
3 Suverena & 5 Careva
Dinastija Xia 2100–1600 pne.
Dinastija Shang 1600–1046 pne.
Dinastija Zhou 1045–256 pne.
 Zapadni Zhou
 Istočni Zhou
   Period Proljeća i Jeseni
   Period Zaraćenih država
CARSKA
Dinastija Qin 221 pne.–206 pne.
Dinastija Han 206 pne.–220 n.e.
  Zapadni Han
  Dinastija Xin
  Istočni Han
Tri kraljevstva 220–280
  Wei, Shu & Wu
Dinastija Jin 265–420
  Zapadni Jin 16 kraljevstava
304–439
  Istočni Jin
Južne & Sjeverne dinastije
420–589
Dinastija Sui 581–618
Dinastija Tang 618–907
  ( Drugi Zhou 690–705 )
5 dinastija &
10 kraljevstava

907–960
Dinastija Liao
907–1125
Dinastija Song
960–1279
  Sjeverni Song Z. Xia
  Južni Song Jin
Dinastija Yuan 1271–1368
Dinastija Ming 1368–1644
Dinastija Qing 1644–1911
MODERNA
Republika Kina 1912–1949
Narodna Republika
Kina

1949–
Republika
Kina (Tajvan)

1945–

Dinastija Zapadna Xia (kineski: 西pinyin: Xī Xià; Wade-Giles: Hsi Hsia; doslovno "Zapadna Xia") ili Tangutsko Carstvo, među Tangutima i Tibetancima poznato kao Minyak.[1] je bila država koja je postojala od 1038. do 1227. na području sjeverozapadne Kine, odnosno današnjih provincija Ningxia, Gansu, istočni Qinghai, sjeverni Shaanxi, sjeveroistčni Xinjiang, jugozapdne Unutrašnje Mongolije i južne Vanjske Mongolije, pri čemu je imala površinu od oko 800.000 kvadratnih kilometara.[2][3][4] Poznata je po tome što su je na izuzetno brutalan način uništili Mongoli pri čemu su razoreni svi njeni gradovi i spaljeni svi tekstovi. Zbog toga je njeno osnivanje i postojanje dugo vremena bilo predmetom historijskih kontroverzi sve dok u moderno doba nije potvrđeno arheološkim i drugim istraživanjima.

Zbog svog položaja na trgovačkim rutama između Sjeverne Kine i Centralne Azije - tzv. Hexi koridoru - Zapadna Xia je bila u prilici uživati kulturne blagodati svojih susjeda, te je imala značajna dostignuća na polju književnosti. umjetnosti, muzike i arhitekture.[5] Uspješan otpor suparničkim državama i dinastijama kao što su Liao, Song i Jin se tumači uspješnom vojnom organizacijom ali i inovacijama među kojim se ponekad spominje i vatreno oružje.[6]

Vladari

[uredi | uredi kod]
Tangutsko Carstvo, pod imenom "Kraljevina Tenduc ili Tangut" se na evropskim kartama navodilo kao sjeverozapadni susjed Kine 450 godina nakon uništenja
Hramsko ime Posthumno ime Lično ime Datumi vladavine
Jǐngzōng 景宗 Wǔlièdì 武烈帝 Lǐ Yuánhào 李元昊 1038–1048
Yìzōng 毅宗 Zhāoyīngdì 昭英帝 Lǐ Liàngzuò 李諒祚 1048–1067
Huìzōng 惠宗 Kāngjìngdì 康靖帝 Lǐ Bǐngcháng 李秉常 1067–1086
Chóngzōng 崇宗 Shèngwéndì 聖文帝 Lǐ Qiánshùn 李乾順 1086–1139
Rénzōng 仁宗 Shèngzhēndì 聖禎帝 Lǐ Rénxiào 李仁孝 1139–1193
Huánzōng 桓宗 Zhāojiǎndì 昭簡帝 Lǐ Chúnyòu 李純佑 1193–1206
Xiāngzōng 襄宗 Jìngmùdì 敬穆帝 Lǐ Ānquán 李安全 1206–1211
Shénzōng 神宗 Yīngwéndì 英文帝 Lǐ Zūnxū 李遵頊 1211–1223
Xiànzōng 獻宗 none Lǐ Déwàng 李德旺 1223–1226
Mòdì 末帝 none Lǐ Xiàn 李晛 1226–1227

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Stein (1972), pp. 70–71.
  2. Wang, Tianshun [王天顺] (1993). Xixia zhan shi [The Battle History of Western Xia] 西夏战史. Yinchuan [银川], Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
  3. Bian, Ren [边人] (2005). Xixia: xiao shi zai li shi ji yi zhong de guo du [Western Xia: the kingdom lost in historical memories] 西夏: 消逝在历史记忆中的国度. Beijing [北京], Wai wen chu ban she [Foreign Language Press] 外文出版社.
  4. Li, Fanwen [李范文] (2005). Xixia tong shi [Comprehensive History of Western Xia] 西夏通史. Beijing [北京] and Yinchuan [银川], Ren min chu ban she [People's Press] 人民出版社; Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
  5. Zhao, Yanlong [赵彦龙] (2005). "Qian tan xi xia gong wen wen feng yu gong wen zai ti [A brief discussion on the writing style in official documents and documental carrier] 浅谈西夏公文文风与公文载体." Xibei min zu yan jiu [Northwest Nationalities Research] 西北民族研究 45(2): 78-84.
  6. Qin, Wenzhong [秦文忠], Zhou Haitao [周海涛] and Qin Ling [秦岭] (1998). "Xixia jun shi ti yu yu ke xue ji shu [The military sports, science and technology of West Xia] 西夏军事体育与科学技术." Ningxia da xue xue bao [Journal of Ningxia University] 宁夏大学学报 79 (2): 48-50.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Dorje, Gyurme (1999). Footprint Tibet Handbook with Bhutan. 2nd Edition. Footprint Handbooks, Bath, England. ISBN 1-900949-33-4.
  • Leffman, David, et al. (2005). The Rough Guide to China. 4th Edition. Rough Guides, New York, London, Delhi. ISBN 978-1-84353-479-2.
  • Kwanten, Luc. "Chingis Kan's Conquest of Tibet, Myth or Reality". Journal of Asian History 8.1 (1974): 17–23.
  • Ferenczy, Mary: "The Formation of Tangut Statehood as Seen by Chinese Historiographers". In: Louis Ligeti (editor): Tibetan and Buddhist Studies Commemorating the 200th Anniversary of the Birth of Alexander Csoma de Körös. Vol. 1, Akadémiai Kiadó, Budapest 1984, ISBN 963-05-3902-0, p. 241–249.
  • Stein, R. A. (1972). Tibetan Civilization. Faber and Faber. London and Stanford University Press. ISBN 0-8047-0806-1 (cloth); ISBN 0-8047-0901-7 (paper).

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]