Zakon biogeneze
Zakon biogeneze ili biogenetski zakon počiva na opažanju da je razvoj zametka kod kičmenjaka (uključujući i čovjeka), tj. ontogeneza kratka rekapitulacija filogeneze. Definiciju je uspostavio njemački embriolog, filozof, najpoznatiji i gorljivi Darwinista Ernst Haekel (Potsdam, 1834. – Jena, 1919.). Iako se kasnije uspostavilo da nema u potpunosti univerzalno značenje, još uvijek ostaje jedan od najočitijih embrioloških dokaza evolucije i njenih dokaza uopće.[1][2][3]
- ↑ Nipam H. Patel N. H. (2007). Evolution. Cold Spring Harbor Laboratory Press.. ISBN 0-87969-684-2.
- ↑ Bowler P. J. (2003). Evolution : the history of an idea (3rd ed.). Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-23693-6.
- ↑ Mayr E. (2005): Das ist Evolution. Goldmann, München, ISBN 3-442-15349-2.
| evolucijski procesi |  | |
|---|---|---|
| mehanizmi populacijska genetika | ||
| koncepti evo-devo | ||
| evolucija taksonâ | biljke • četveronošci • dinosauri • delfini i kitovi • glavonošci • gljive • gmazovi • konji • insekti (leptiri) • lemuri • ljudi • mačke • mekušci • morske krave • pauci • psi • ptice • ramenonošci • ribe • sisavci • virusi (gripa • hepatitis C) • život | |
| evolucija organâ | bič • dlaka • DNK • endomembranski sustav • eukariotska stanica (hromatin) • jedra • mitohondriji • oko • plastidi • sisavačke slušne košćice • stanica • živčani sustavi (mozak) | |
| evolucija bioloških procesa | biološka kompleksnost • emocije • empatija • etika • eusocijalnost • kooperacija • metabolizam • monogamija • moral • mozaička evolucija • mnogostaničnost • ptičje letenje • spol • starenje • vid u boji (u primatâ) | |
| modovi specijacije | ||
| povijest evolucijske misli | ||
| ostale grane | ||
