Prenatalni razvoj čovjeka
Prenatalni razvoj čovjeka je razvoj čovjeka od začeća do rođenja. Tijekom 9 mjeseci (ako se ne dogodi privremeni porod) od stanice jedva vidljive mikroskopom postepeno se događa razvoj sve do novorođenčeta težine oko 3 kg i dužine oko 50 cm. Sve do modernog doba, ljudski razvoj u prvih 9 mjeseci bio je nepoznanica. Tek napretkom znanosti i tehnologije došlo se do saznanja o razvoju, izgledu i ponašanju ljudskih bića u prvim mjesecima života.
Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih ima jako puno, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5 milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veličine dvije tablete. [1]
Germinalnu fazu (zametka) karakteriše ubrzani rast broja ćelija i neprimjetan porast ukupne mase.
Efektivno začeće je spajanje spermatozoidaa i jajne ćelije. Svaki od ovih gameta unosi po jedan komplet haploidne hromosomske garniture (n), tj. zametak dobija po 23 hromosoma oca i majke. Tako, normalna hromosomska garnitura sadrži diploidni komplement od 2n=46.[2][3][4][5][6][7]
Zigot je muški ako je jaje oplođeno spermatozoidom koji nosi Y hromosomg, a ženski- ako je oplođeno spermom sa X hromosomom .[8] Y hromosom sadrži SRY gen koji, u kasnijim stadijima, uključuje produkciju androgena i usmjerava razvoj tijela muškog tipa. Mitohondrije, naprotiv, dobijaju genetičku informaciju majke putem jajne ćelije.
Tokom prvih sati nakon oplodnje završi se prva dioba zigota na dvije (gotovo) identične ćelije; njihovo spontano ili provocirano razdvajanje rezultira razvojem jednojajnih blizanaca. Slijedeća (druga) ćelijska dioba završava se tek krajem drugog dana, a četvrtog dana nakon oplodnje novi organizam ima ukupno oko 60 do 70 ćelija. Ćelijske diobe i dalje teku, ne “čekajući” jedna drugu. Do kraja prve sedmice završava se grupisanje zametnih ćelija po budućim funkcionalnim cjelinama i plod (na stupnju blastule) se ugnježđuje u zid materice (nidacija). Narednih sedam nedjelja obuhvata embrionalnu fazu razvoja i rasta, koja traje do pojave uočljivih znakova regionalizacije i organogeneze, tj. do onog stupnja kada proces diferencijacije i morfogeneze dospije do jasne prepoznatljivosti glavnih tjelesnih regiona i organa. Ova razvojna faza obično završava krajem osme postmenstrualne sedmice. Zato se početak trećeg mjeseca trudnoće u praksi uzima i kao početak fetalne faze prenatalnog života, koja traje od rođenja.
U proučavanju rasta, oplodnju (fertilizaciju) ne možemo posmatrati kao jednostavno fizičko spajanje (koncepciju) jajne ćelije i spermatozoida, već kao posljedicu i početak složenog biohemijsko–fiziološkog međudjelovanja spojenih spolnih ćelija. Spajanjem njihovih genetičkih i metaboličkih potencijala u citoplazmi jajne stanice nastaje pronukleus zigota, što označava na-stanak novog života i početni čin razvoja jedinke. Ubrzo nakon oplodnje počinje intenzivno umnožavanje (replikacija, tj. autoreprodukcija) molekula DNK i biosinteza gradivnih bjelančevina, a zatim i ubrzano uvišestručavanje broja ćelija i intenzivno prenatalno rastenje. Ovaj period ontogeneze ispoljava sve bitne crte konstantnog eksponencijalnog rasta (D):
- D =107,3 / Σ (208,2 / t); t = dani ◦ P = 0.2808 D x 2,278 ◦ M = 0,26 D x 3,108 + 4,6
Prva stanica se već prvog dana dijeli na više stanica. Od 3.- 4. dana embrij putuje jajovodima do maternice, gdje se usađuje u unutrašnjoj stijenki oko 7. do 10. dana nakon začeća i počinje se hraniti. Od 10. do 14. dana embrij svojim hranjenjem i izlučivanjem hormona spriječava mjesečnicu. Živčani sustav, mozak i leđna moždina oblikuju se 20. dan. Dan kasnije srce počinje kucati. [9] Nakon četiri tjedana mogu se raspoznati noge, ruke, oči i uši. Mišići i kralježnica su oblikovani. Nakon navršenih mjesec dana srce pumpa sve veće količine krvi. Dolazi do odvajanja majčine krvi od krvi embrija u posteljici, istovremeno se propuštaju kisik i hrana. U usporedbi s prvom stanicom, embrij je 10 000 puta veći i dalje raste.
Počinje proizvodnja pigmenta očiju 35 dan. Na ruci se mogu vidjeti svi prsti. Oko 40. dana pojavlju se moždani valovi. U šestom tjednu obično majka saznaje za trudnoću. Mozak nadzire rad organa i mišića, a jetra proizvodi krvne stanice. [10] Embrij je veličine 10-12 mm. Pupčanom vrpcom dolazi krv s kiskom i hranjivim tvarima do embrija, a odlazi upotrebljena krv. Srce ima 140-150 otkucaja u minuti U 7. tjednu zatvaraju se očni kapci, da zaštite nježne oči. Otvorit će se tek u 7. mjesecu. Oblikuju se preteče zubi. U 8. tjednu embrij je postao plod (lat. fetus). Bubrezi i želudac obavljaju funkcije. Usklađuje se rad živčanog i mišićnog sustava. Dužina ploda je oko 3 cm. Beztežinski lebdi u plodnoj vodi. Zaštićen je u njoj od udara i pritisaka.
U 9. tjednu trudnoće pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju nepromijenjeni do smrti. Plod je u stanju vježbati mišiće pomičući glavu. Može sisati prst, otvarati i zatvarati usta. Razvija se dišni sustav. Naizmjenično spava i budi se. U sljedećem tjednu, plod može mrštiti se, gutati i micati očnim kapcima. U 11. tjednu dolazi do mokrenja.
Trudnoća se pozna na majci. Plod može čuti majčin glas, zvukove i otkucaje majčinog srca. Kosti su meke i savitljive. Preko pupčane vrpce odvija se kruženje tekućine po 280 litara na dan. Dužina ploda je oko 25 cm. Međusobni omjer tjelesnih proporcija sličan je kao kod odraslih ljudima, samo je glava proporcionalno veća. [11] Majka počinje osjećati pokrete ploda.
Ako se porodi u ovoj dobi ima šanse za preživljavanje, zbog napretka znanosti. Može reagirati na zvukove izvana, tako što će se pomicati.
Koža je zaštićena posebnom mašću. Proradile su uljne i znojne žlijezde.
Plod može koristiti sva četiri osjetila: sluh, vid, opip i okus. Može prepoznati glas majke.
Beba može štucati. Koža je sve deblja, radi bolje zaštite. Razvijaju se antitijela u tijelu bebe.
Beba je spremna za rođenje. Preživjela bi i da se porod dogodio ranije, ali sada je najspremnija. Prosječna beba rađa se između 266. i 294. dana od začeća. Organi se i dalje nastavljaju razvijati.
- ↑ Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
- ↑ Schacter D. (2009). "11-Development". Psychology, Second Edition. Worth Publishers, ISBN 978-1-4292-3719-2
- ↑ Gould S. J. Ontogeny and Phylogeny. Belknap Press, Cambridge, Mass, ISBN 0-674-63941-3.
- ↑ William J. L. (2001). Human embryology. Churchill Livingstone, Edinburgh, ISBN 0-443-06583-7.
- ↑ Scott F. G. (2000). Developmental biology. Sinauer Associates Sunderland, Mass, ISBN 0-87893-243-7.
- ↑ Daftary S., Chakravarti S. (2011). Manual of Obstetrics, 3rd Edition. Elsevier, ISBN 9788131225561.
- ↑ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2651570/
- ↑ Schacter, Daniel (2009). „11-Development”. Psychology Second Edition. United States of America: Worth Publishers. ISBN 978-1-4292-3719-2.
- ↑ Color Atlas of Life Before Birth, Marjorie England, Yearbook Publication
- ↑ First 9 Months, Family Focus, Vancouver BC 1999.
- ↑ Pius Stössel: Mirjam zašto plačeš?, UPT, Đakovo 2004.
| |||||||||||