[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Luka (župa)

Izvor: Wikipedija
Donji Kraji u Bosanskoj Banovini i Kraljevini Bosni

Luka (župa) je srednjovjekovna teritorija na desnoj obali rijeke Vrbasa, Bosna i Hercegovina. Na zapadu i jugozapadu graničila je sa župom Plivom, na jugu sa župom Uskoplje i na sjeveru sa župom Tribava. Prvi put je pomenuta u Barskom rodoslovu, a nakon dužeg vremena u povelji Hrvoja Vukčića iz 1412. god.u kojoj se kao "svjedok od Luke" navodi Milat Čučić.[1]

Svi historiografi smještaju stare gradove Jajce i Jezero u župu Plivu.[2] Jelena Mrgić Radojičić je analizom darovnice iz 1461. god. kralja Stjepana Tomaševića stricu Radivoju, došla do zaključku da su se i stari gradovi Jajce i Jezero, uz darovani grad Komotin, nalazili u župi Luci.

Izgradnja grada Jajce se najviše vezuje za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića, mada je na tom mjestu i ranije bilo srednjovjekovno utvrđenje. On je tvrđavi sagradio svoj dvor, angažujući italijanskog arhitektu, koji je grad podigao po uzoru na dvor Anžuvijaca u Napulju. Najveći uspon grad je dostigao za vrijeme kraljeva Stjepana Tomaša i Stjepana Tomaševića. Tada je postao prijestolnica bosanskog kraljevstva uz brojne dorade dalmatinskih majstora.

Srednjovjekovno utvrđenje Jezero bilo je nalijevoj obali Plive, na njenom ulasku u jezero. U podgrađu se nalazila crkva svetog Grgura, a i radnje stranih trgovaca.[3] Radivoj Ostojić dobio je u Jajcu i Jezeru kuće, mlinove, vrtove i vinograde.

Istom poveljom Radivoj je dobio i grad Komotin sa gorom Bočac, goru Čurničku i Zdaljevac do Seoca, sela Cvitoviće sa Podmilačjem sa obe strane Vrbasa, sve kao agrarno zaleđe grada.

Tvrđava Vinac (Vijenac) je na 13 km. južnije od Jajca, i imala je ulogu njegove "predstraže".

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Nusref Redžić, Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2009 - Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini.
  • Ćiro Truhelka, Sarajevo: J. Studnička i Drug, 1904, 71 -Kraljevski grad Jajce. Povijest i znamenitosti

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Jelena Mrgić Radojčić: Donji Kraji - Krajina srednjovjekovne Bosne”. Filozofski fakultet Banja Luka. Pristupljeno 9. 12. 2023. 
  2. „Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI”. Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. „Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37”. ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961.. Arhivirano iz originala na datum 2023-10-30. Pristupljeno 9. 2. 2023.