[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Otomi

Izvor: Wikipedija

Otomí su indijanski narod koji živi u centralnoj visoravni Meksika. Otomija, koji govore jezikom iz Oto-Mangue jezične porodice, ima otprilike 250.000. Žive na prostranoj teritoriji između 19° i 21° sjeverne geografske širine i 98° i 100° zapadne geografske dužine. Ovo područje, koje karakteriziraju snažni geografski kontrasti, prostire se od strmih planina Sierra Gorda do polusuhih Mezquital visoravni, te od doline Toluca Valley do brežuljaka Huastecan.

Otomi su prvo indijansko pleme koje se suprotstavilo Hernanu Cortesu, ali su nakon poraza postali španski saveznici i sudjelovali u rušenju astečkog carstva.

Ime Otomi prema jednoj teoriji nastalo je od astečkog naziva totomitl, što se prevodi kao 'flechador de pájaros' ili 'strijlce ptica' . Jacques Soustelle smatra da je naziv došao od astečkog Otomitl, od otocac, 'onaj koji hoda' i mitl, 'strijela' . Sami sebe oni pak nazivaju Ñañhu ili Hña-hñu, odnosno 'oni koji govore hñu' ili 'oni koji govorne nazalno' . Među njihovim raznim grupama postoje slični nazivi kojim označavaju sebe. Grupa Otomí de la Sierra sebe zove Nąñų ili 'govornici otomi jezika', ili Nųhų (=narod Otomi).

Jezik

[uredi | uredi kod]

Otomi govore sa devet različitih otomi jezika, i jezično pripadaju porodici Oto-Pamean, koja obuhvaća i plemena Indijanaca Pame, Ocuiltec, Matlatzinca, Chichimeca Jonaz, Quata, Matlame i Mazahua. Devet otomi jezika su: a) sierra otomi ili huehuetla otomi u Veracruzu; b) otomí del valle de mezquital, u dolini Mezquital u Hidalgu. Ima ih i iseljenih u Sjevernoj Karolini i Floridi; c) ixtenco otomi u Tlaxcali; d) otomi u državi Meksiko; e) temoaya otomi, u drćavi Meksiko; f) tenango otomi u Hidalgu i Puebli; g) texcatepec otomi u veracruzu; h) tilapa otomi; i) zapadni otomi u državama Queretaro, Guanajuato, Hidalgo i México.

Povijest i etnografija

[uredi | uredi kod]

O porijeklu Otomíja malo je poznato, osim da su najvjerojatnije živjeli u predhispansko vrijeme u području Anáhuaca odakle su ih u 14. i 15. stoljeću rastjerali Asteci. Tijekom konkviste većina Otomíja je na strani Španjolaca u borbi protiv Asteka.

Otomí danas prakticiraju mješavinu katoličke i stare indijanske religije. Prakticirali su žrtvovanja božici zemlje i vjerovali u povratak duša mrtvih kojih su se bojali i pokušavali ih udobrovoljiti. Otomí žive od hortikulture. Vješti su i u raznim obrtima kao što su tkalaštvo, lončarstvo i košaraštvo. Compadrazgo, fiktivno srodstvo, zauzima središnje mjesto u njihovom društvu.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]