[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Alat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Oruđe)
Prikaz poljoprivrednih alata
Moderna kutija s alatom
Prethistorijski alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska)
Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer

Alat je pomagalo s kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal. S njim se radi lakše, brže i točnije.Omogućuje izradu vrlo složenih proizvoda. Alati su mnogobrojni i raznovrsni. Mogu biti jednostavni, ali i vrlo složeni i s vlastitim pogonom. Alati u izravnom dodiru obrađuju materijal, bilo odvajanjem čestica (nož, sjekira, turpija, glodalo, svrdlo, ručna pila, ručna blanja) ili bez odvajanja čestica (čekić, kliješta, odvijač). [1] Alati se mogu dijeliti prema granama industrije na poljoprivredne alatke, šumarske, bravarske, električarske, rudarske, hirurške itd, ali se između njih teško može povući granica, jer ista alatka može da se koristi u raznim granama industrije.

Iako se termin alat lako može primeniti na mnoge stvari koje su sredstvo za postizanje cilja (npr. viljuška),[2][3][4] strogo govoreći, predmet je alat samo ako je, osim što je konstruisan za držanje, takođe napravljen od materijala koji omogućava korisniku da na njega primenjuje različite stepene sile. Ako ponovljena upotreba istroši deo alata (poput sečiva noža), moguće je da postoji mogućnost obnove tog dela; alternativno istrošeni ili polomljeni alat mora biti zamenjen. Alat spada u taksonomsku kategoriju oruđa, i nalazi se u istom taksonomskom rangu kao instrument, pribor, uređaj ili posuđe.

Svrsishodna je podjela prema namjeni. Prema namjeni alate dijelimo na :

Podjela alata

[uredi | uredi kod]

Primjena i razvoj alata usporedno su vezani uz razvoj ljudskog društva i civilizacije. Osnovni cilj je bio olakšati i ubrzati rad. Poseban zamah u razvoju alata uzrokovan je masovnom proizvodnjom različitih uređaja i opreme (npr: automobila), gdje se zahtjeva što kraće vrijeme pripreme i proizvodnje, kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Današnje alate nazivamo pomoćnim priborom ili mehanizmima u procesu izrade proizvoda i njegove kontrole. Mogu se podijeliti, odnosno razvrstati po različitim kriterijima.

Podjela alata prema djelatnosti

[uredi | uredi kod]

Prema djelatnosti se alati mogu podijeliti na alate:

Podjela alata u strojarstvu

[uredi | uredi kod]

Opća podjela alata strojarske struke:

Podjela alata prema načinu korištenja i nabave

[uredi | uredi kod]

Prema načinu korištenja i nabave alat se može podijeliti na:

  • standardni alat: kupuje se gotov na tržištu i takav upotrebljava, za opću upotrebu i različite proizvode, standardiziran po kvaliteti i dimenzijama (primjeri: nož, glodalo, svrdlo, ključ).
  • tipizirani alat: tipiziran i izrađen do visokog stupnja gotovosti, ali se ne može izravno upotrijebiti bez prethodne dorade ili dogradnje, ima određen oblik, ali mjere treba doraditi (primjeri: kućište štance, žigovi i izbacivači, štapići za profilne noževe).
  • specijalni alat: ne može se kupiti gotov na tržištu, potrebno ga je napraviti ili naručiti,služi za izradu konkretnog proizvoda (primjeri: naprave za bušenje ili montažu, štance za rezanje i preoblikovanje, kalupi za prešanje polimera i tlačni lijev metala).

Istorija

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Istorija tehnologije
Stolarski alati pronađeni u olupini jedrenjaka iz 16. veka, Mari Rouz. Idući od gore, malj, stvrdlo, hoblerica, drška T-svrdla, drška karike, moguća drška čekića i lenjir.

Antropolozi smatraju da je upotreba alata bio važan korak u ljudskoj evoluciji.[5] S obzirom na to da alate ekstenzivno koriste ljudi i divlje šimpanze, široko se pretpostavlja da se prva rutinska upotreba alata dogodila pre divergencije između te dve vrste.[6] Međutim, ovi rani alati su verovatno bili napravljeni od nepostojanih materijala kao što su štapivi ili su se sastojali od nemodifikovanog kamenja koje se ne može razlikovati od drugog kamenja kao alata.

Kameni artefakti datiraju od pre oko 2,5 miliona godina.[7] Međutim, jedna studija iz 2010. godine sugeriše da je vrsta hominina Australopithecus afarensis jela meso kasapeći leševe životinja kamenim oruđima. Ovo otkriće pomera najraniju poznatu upotrebu kamenog oruđa među homininima na pre oko 3,4 miliona godina.[8]

Nalazi stvarnih alata datiraju najmanje 2,6 miliona godina unazad u Etiopiji.[9] Jedan od najranijih oblika kamenih alata koji se mogu prepoznati je ručna sekira.

Do nedavno je oružje pronađeno u iskopinama bilo jedino oruđe „ranog čoveka” koje je proučavano i kome je pridavana važnost. Sada je više alata prepoznato kao kulturno i istorijski relevantno. Pored lova, za druge aktivnosti potrebni su i alati kao što su oni za pripremanje hrane, „... orašanje, obradu kože, žetvu i obradu drveta ...” U ovu grupu su uključeni i „alati od ljuskastog kamena”.

Dijelovi zidarskog alata,Muzej Hercegovine, Trebinje

Alati su najvažniji predmeti koje su drevni ljudi koristili da se uspnu na vrh lanca ishrane; unapređivanjem alata, oni su mogli da ostvare zadatke koji prevazilaze mogućnosti ljudskog tela, kao što je koplje ili luk i strela za ubijanje plena, jer njihovi zubi nisu bili dovoljno oštri da probiju kožu mnogih životinja. „Čovek lovac” kao katalizator promene hominina je doveden u pitanje. Na osnovu tragova na kostima na arheološkim nalazištima, sada je očiglednije da su praljudi lešinarili ulove drugih predator, umesto da ubijaju svoju hranu.[10]

Mehanički uređaji doživeli su veliku ekspanziju svoje upotrebe u drevnoj Grčkoj i drevnom Rimu sistematskim korišćenjem novih izvora energije, posebno vodenih točkova. Njihova upotreba proširila se tokom mračnog doba dodavanjem vetrenjača.

Mašinski alati izazvali su nagli porast u proizvodnji novih alata tokom industrijske revolucije. Zagovornici nanotehnologije očekuju nastanak sličnog talasa sa umanjenjem alata do mikroskopske veličine.[11][12]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. [1] "Uvod u alatničarstvo", Industrijska strojarska škola, 2011.
  2. Charing Worh (2014), Types of Cutlery in the UK, Charing Worth, arhivirano iz originala na datum 24 March 2014, pristupljeno 24 March 2014 
  3. bookrags.com. bookrags.com (2 November 2010).
  4. Anette Rasmsson. „popularhistoria.se at archive.org”. Arhivirano iz originala na datum 31 July 2010. Pristupljeno 2019-02-06. 
  5. Sam Lilley, Men, Machines and History: The Story of Tools and Machines in Relation to Social Progress, 1948 Cobbett Press.
  6. Whiten, A., J. Goodall, W.C. McGrew, T. Nishida, V. Reynolds, Y. Sugiyama, C.E.G. Tutin, R.W. Wrangham, and C. Boesch. 1999. Cultures in Chimpanzees. Nature 399:682—85. Panger, M.A., A.S. Brooks, B.G. Richmond, and B. Wood. 2002. Older than the Oldowan? Rethinking the emergence of hominin tool use. Evolutionary Anthropology: Issues, News, and Reviews 11:235–45.
  7. The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. 1994. ISBN 978-0-521-32370-3.  Also ISBN 0-521-46786-1 (paperback)
  8. McPherron, Shannon P.; Zeresenay Alemseged; Curtis W. Marean; Jonathan G. Wynn; Denne Reed; Denis Geraads; Rene Bobe; Hamdallah A. Bearat (2010). „Evidence for stone-tool-assisted consumption of animal tissues before 3.39 million years ago at Dikika, Ethiopia”. Nature 466 (7308): 857–60. Bibcode 2010Natur.466..857M. DOI:10.1038/nature09248. ISSN 0028-0836. PMID 20703305. 
  9. Semaw, S., M.J. Rogers, J. Quade, P.R. Renne, R.F. Butler, M. Domínguez-Rodrigo, D. Stout, W.S. Hart, T. Pickering, and S.W. Simpson. 2003. 2.6-Million-year-old stone tools and associated bones from OGS-6 and OGS-7, Gona, Afar, Ethiopia. Journal of Human Evolution 45:169–77.
  10. Holmes, Bob. „Man's early hunting role in doubt”. Newscientist.com. Pristupljeno 12 November 2012. 
  11. Nanotechnology: Big Potential In Tiny Particles, David Whelan. Retrieved on November 6, 2006
  12. Will this Tiny Science Usher in the Next Industrial Revolution?, Katrina C. Arabe. Retrieved on November 6, 2006

Literatura

[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]