Judino uho
Judino uho | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Fungi |
Divizija: | Basidiomycota |
Razred: | Agaricomycetes |
Red: | Auriculariales |
Porodica: | Auricularaceae |
Rod: | Auricularia |
Vrsta: | A. auricula-judae |
Dvojni naziv | |
Auricularia auricula-judae (Fr.) J.Schröt. |
Judino uho (sinonim Auricularia auricula, Hirneola auricula-judae) šumska je gljiva koja raste na trulim deblima bazge.
Ova mekana gljiva nalikuje na uho i grimizne je do tamnosmeđe boje, a živi na starijim, trulim deblima bazge. Zapravo, prema vjerovanju, Juda se objesio o bazgino drvo, pa otuda naziv za ovu gljivu.
Kinezi je nazivaju „uho drveta“, „drveno uho“ (木耳) ili „uho crnog drveta“ (黑木耳), a Japanci „drvena meduza“ (キクラゲ).
Ova vrsta, kao i njoj srodne, se koristi u azijskom kulinarstvu već više od 1000 godina (obično osušena i samljevena u prah). Mogu se jesti svježe ili sušene. Ipak, najčešće se koristi kao dodatak juhi ili nekom kineskom jelu. Hranjiva vrijednost potječe od značajnog sadržaja bjelančevina, ugljikohidrata i minerala kao što su kalcij, fosfor i željezo. Judino uho je blagog okusa, te također bagog specifičnog mirisa.
Osim u kulinarstvu, rabi se i u kineskoj narodnoj medicini, kao lijek za poboljšanje rada krvotoka, liječenje krvarenja iz hemoroida i maternice, kod krvavih stolica i proljeva. Ljekovitost ove vrste je i znanstveno potvrđena.
Poznato je da se ne smije jesti u količini većoj od 150 g tjedno (svježe gljive) ili 15 g (sušene gljive), jer može izazvati neželjene posljedice.
Auricularia auricula-judae bila je cilj istraživanja vezanih za medicinski potencijal iste.Po jednom istraživanju iz 1980'tih godina neki od spojeva izoliranih iz spomenute pokazali su izrazit antitumorni potencijal u eksperimentu na miševima kojima je implantiran sarkom 180 .[1] Ovo se kosi sa ranijim istraživanjima po kojima gljiva ne posjeduje nikakovu ljekovitost.[2] Nadalje polisaharidi izolirani iz gljive pokazali su i hipoglikemički efekt.[3]
Iz gljive je izolirana i supstanca koja ima antikoagulirajuća svojstva.[4]Druga studija pokazala je da se iz gljive mogu dobiti i supstance koje snižavaju loš kolesterol.[5] [5]
- ↑ Misaki, A.; Kakuta, M.; Sasaki, T.; Tanaka, M.; Miyaji, H. (1981). „Studies on interrelation of structure and antitumor effects of polysaccharides: antitumor action of periodate-modified, branched (1→3)-β-D-glucan of Auricularia auricula-judae, and other polysaccharides containing (1→3)-glycosidic linkages”. Carbohydrate Research 92 (1): 115–29. DOI:10.1016/S0008-6215(00)85986-8. PMID 7196285.
- ↑ Ikekawa, Tetsuro; Uehara, Nobuaki; Maeda, Yuko; Nakanishi, Miyako; Fukuoka, Fumiko (1968). „Antitumor activity of aqueous extracts of ediblemushrooms”. Cancer Research 29 (3): 734–5. PMID 5813100.
- ↑ Yuan, Zuomin; He, Puming; Cui, Jianhui; Takeuchi, Hisanao (1998). „Hypoglycemic effect of water-soluble polysaccharide from Auricularia auricula-judae Quel. on genetically diabetic KK-Ay mice”. Bioscience, Biotechnology, and Biochemistry 62 (10): 1898–1903. DOI:10.1271/bbb.62.1898. PMID 9836425.
- ↑ Yoona, Seon-Joo; Yub, Myeong-Ae; Pyunb, Yu-Ryang; Hwangb, Jae-Kwan; Chuc, Djong-Chi; Juneja, Lekh Rajc; Mourão, Paulo A. S. (2003). „The nontoxic mushroom Auricularia auricula contains a polysaccharide with anticoagulant activity mediated by antithrombin”. Thrombosis Research 112 (3): 151–8. DOI:10.1016/j.thromres.2003.10.022. PMID 14967412.
- ↑ 5,0 5,1 Francia, Christelle; Rapior, Sylvie; Courtecuisse, Régis; Siroux, Yves (1999). „Current research findings on the effects of selected mushrooms on cardiovascular diseases” (PDF). International Journal of Medicinal Mushrooms 1: 169–72. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-18. Pristupljeno 2017-03-15.
- Lowy, Bernard (1952). „The genus Auricularia”. Mycologia 44 (5): 656–92. ISSN 0027-5514.
- Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Judino uho | |
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Judino uho | |
Wikivrste imaju podatke o: Judino uho |