[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Hyères

Coordinates: 43°07′12″N 6°07′54″E / 43.12000°N 6.13167°E / 43.12000; 6.13167
Izvor: Wikipedija
Hyères
Hyères-les-Palmiers
Olbia
Panorama grada
Panorama grada
Hyères na mapi Francuske
Hyères
Hyères
Hyères na karti Francuske
Koordinate: 43°07′12″N 6°07′54″E / 43.12000°N 6.13167°E / 43.12000; 6.13167
Država Francuska
RegijaProvansa-Alpe-Azurna obala
DepartmanVar
ArrondissementToulon
Uprava
 • Maire️Jean-Pierre Giran
Površina
 • Ukupno132.4 km²
Nadmorska visina
40[1] m
Stanovništvo
 (2021.)
 • Ukupno55.103
 • Gustina42/km²
Vremenska zonaUTC+1
Poštanski broj
83400[1]

Hyères znan zbog brojnih palmi i kao Hyères-les-Palmiers je grad i općina od 55,103 stanovnika[1], na jugoistoku Francuske u Regiji Provansa-Alpe-Azurna obala u Departmanu Var[2]

Hyères je najstarije i najjužnije lječilište i termalno kupalište na Francuskoj rivijeri.[2]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Hyères se nalazi 18 km istočno od Toulona (80 od Marseille). Prostire se 6 km od mora, u podnožju brda na kojem se nalazi stari feudalni grad sa zamkom.[2]

Šest km južno od centra grada duž pješčanih plaža, nalazi se novoizgrađeni resort Hyères-Plage, a na pučini otoci Porquerolles, Port-Cros (Nacionalni park od 1963.) i Levant. Općini Hyères pripada i poluotok Giens, gdje se nalaze kampovi.

Historija

[uredi | uredi kod]

U 4. vijeku pne. grčki kolonisti iz Massalije (Marseille) podigli su utvrdu na obali, na lokalitetu “Almanarre”, i nazvali je Olbia (grčki; blažena). Iskapanja Olbie i Aristejeva svetišta svjedoče o njihovoj prisutnosti koja se protezala do poluotoka Giens.[3]

Kazino

Pod imenom Hyères prvi put je dokumentiran 963. Zna se da je bio feud grofova od Foixa, Marseillea i Provanse sve do 1481. kad postao domena francuskih kraljeva.[2] U Hyèresu se 1254. iskrcao sa pratnjom, na povratku iz Sedmog križarskog rata francuski kralj Louis Sveti. Grad razoran ratovima i barbarskim]] prodorima zatražio je od kralja Françoisa I da utvrdi otoke i zaštiti grad.[3]

Početkom 18. vijeka Hyères je postao poznat kao mjesto u kom je ugodno provesti zimu, i po bujnim vrtoma i rasadnicima sa rijetkim i egzotičnim vrstama bilja.[3]

U 19. vijeku Hyères se transformirao i poprimio aristokratski izgled, izgradnjom brojnih vila, palača i avenija sa palmama. Tad su u njegovom Grand hotelu boravili Kraljica Viktorija, Lamartine i Tolstoj.[3]

Hyères su 21. augusta 1944 oslobodile jedinice Slobodne Francuske.[3]

Nakon rata, grad se spustio prema moru, podignuta je nova luka, aerodrom i novi kvartovi.[3]

Privreda i transport

[uredi | uredi kod]

Privredaa Hyèresa se danas prvenstveno bazira na turizmu, i u manjoj mjeri na voćarstvu, vinogradarstvu i cijećarstvu. Grad je povezan sa nacionalnom mrežom autoputeva.[2]

Šest km južno od centra grada nalazi se aerodrom Toulon Hyères (IATA: TLN, ICAO: LFTH) ) koji je i vojni sa linijama prema Parizu i Brestu.[4]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 „Hyères in Toulon (Var)” (engleski). City Population. Pristupljeno 25.09.2024. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Hyères, spa, France' (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25.09.2024. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 2400 ans d’histoire' (francuski). Ville d'Hyères. Pristupljeno 25.09.2024. 
  4. Toulon Hyères Airport' (engleski). Vinci. Pristupljeno 25.09.2024. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]