Krejcerova sonata (Tolstoj)
| Krejcerova sonata (Kreutzerova sonata) | |
|---|---|
 korice ruskog izdanja objavljenog u Ženevi 1901. godine | |
| Autor(i) | Lav Tolstoj |
| Originalni naslov | Крейцерова соната |
| Država |  Rusko Carstvo |
| Jezik | ruski |
| Žanr(ovi) | ljubavni roman, filozofski roman |
| Datum izdanja | 1889 |
| Vrsta medija | štampa |
| Stranica | 118 (Pollardovo izdanje na engleskom iz 1890. godine) |
| ISBN | 978-0-14-044960-0 |
Krejcerova sonata (rus. Крейцерова соната) je pripovjetka (kratki roman) ruskog književnika Lava Tolstoja objavljena 1889. godine. Protagonist i narator je Pozdnjišev, koji opisuje događaje koji su doveli do toga da ubije svoju suprugu. Radnja prikazuje je njihov brak nakon rađanja petoro djece i lišenja bilo kakve seksualne komponente postao neizdržljiv, te kako mu je supruga utjehu pronašla u naručju mladog pijanista Truhačevskog, te kako ih je Pozdnjišev uhvatio zajedno i nožem ubio suprugu u nastupu ljubomore.
Tolstoj je u romanu koristio (nominalno) ljubavni zaplet kako bi kroz protagonista iznosio vlastite stavove o seksualnosti prema kojoj je imao neprijateljski stav, smatrajući kako ona kod ljudi pobuđuje životinjske nagone i potiče zločine koji se mogu obuzdati jedino dobrovoljnom apstinencijom. Iako su stavovi bili prilično konzervativni, eksplicitnost s kojom se tema obrađivala je bila neuobičajena za tadašnje stanarde, te je Tolstoj odmah imao probleme sa cenzurom. Knjiga je u Ruskom Carstvu objavljena tek nakon što je Tolstojeva supruga Sofija uspjela ishoditi audijenciju sa carem Aleksandrom III koji je pristao da se ona može, uz posebna ograničenja i izbacivanje pojedinih dijelova, prodavati po privatnim kućama. Krejcerova sonata je problema sa cenzurom imala i u drugim državama, uključujući SAD gdje ju je zabranila federalna pošta, a budući predsjednik Theodore Roosevelt Tolstoja proglasio "kraljem amoralnih perverznjaka". Krejcerova sonata je također postala predmetom brojnih kritika njegovih suvremenika (uključujući Čehova) te se smatra jednim od najkontroverznijih Tolstojevih djela.
Usprkos toga je postala jedno i od najpopularnijih Tolstojevih djela, pogotovo u Rusiji kada su cenzorska ograničenja djelomično bila ukinuta nakon Prve ruske revolucije 1900-ih. Također je postala inspiracija za brojne umjetnike, te postala predmetom dramskih, a kasnije i niza filmskih i televizijskih adaptacija, uključujući istoimenu TV dramu prikazanu 1969. u tadašnjoj Jugoslaviji.
