EuroLiga

Natjecanje je započelo kao Kup europskih prvaka u sezoni 1957/58. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga.

Obrazci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu.

U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka.

Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi.

Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jaćih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova).

Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. Euroliga. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga sa 24 kluba i FIBA-ina Suproliga sa 20 klubova.

Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok je i Zadar bio sudionikom ovog natjecanja.

Klubovi	Država	Pobjednici	Finalisti
Real Madrid	Španjolska	1964., 1965., 1967., 1968., 1974., 1978., 1980., 1995., 2015., 2018.	1962., 1963., 1969., 1975., 1976., 1985., 2013., 2014.,
CSKA Moskva	Rusija	1961., 1963., 1969., 1971., 2006., 2008., 2016.	1965., 1970., 1973., 2007., 2009., 2012.,
Maccabi Tel-Aviv (Maccabi Elite) (Maccabi Electra)	Izrael	1977., 1981., 2001.(Suproliga), 2004., 2005., 2014.	1980., 1982., 1987., 1988., 1989., 2000., 2006., 2008., 2011.
Panathinaikos Atena	Grčka	1996., 2000., 2002., 2007., 2009., 2011.	2001. (Suproliga)
Varese (Ignis, Mobilgirgi, Emerson)	Italija	1970., 1972., 1973., 1975., 1976.	1971., 1974., 1977., 1978., 1979.
Olympiakos Pirej	Grčka	1997., 2012., 2013.	1994., 1995., 2010., 2015., 2017.
Olimpia Milano (Simmenrhal, Billy, Tracer)	Italija	1966., 1987., 1988.	1967., 1983.
ASK Riga	Latvija	1958., 1959., 1960.	1961.
Split (Jugoplastika, POP 84)	Hrvatska	1989., 1990., 1991.	1972.
Barcelona (Regal FC Barcelona)	Španjolska	2003., 2010.	1984., 1990., 1991., 1996., 1997.
Virtus Bologna (Sinudyne, Kinder)	Italija	1998., 2001.(ULEB)	1981., 1999., 2002.
Cantù (Squibb, Ford)	Italija	1982., 1983.
Cibona Zagreb	Hrvatska	1985., 1986.
Fenerbahçe Istanbul	Turska	2017.	2016., 2018.
Dinamo Tbilisi	Gruzija	1962.	1960.
Joventut Badalona	Španjolska	1994.	1992.
Žalgiris Kaunas	Litva	1999.	1986.
Bosna Sarajevo	Bosna i Hercegovina	1979.
Limoges	Francuska	1993.
Partizan Beograd	Srbija	1992.
Virtus Rim (Banco di Roma)	Italija	1984.
Akademik Sofija	Bugarska		1958., 1959.
Saski Baskonia Vitoria (TAU Cerámica Baskonia)	Španjolska		2001. (ULEB), 2005.
Benetton Treviso	Italija		1993., 2003.
BC Brno (Spartak)	Češka		1964., 1968.
AEK Atena	Grčka		1998.
Fortitudo Bologna (Skipper)	Italija		2004.
USK Prag (Slavia)	Češka		1966.

Napomena: U zagradama su napisani nazivi pod kojima su se klubovi pojavljivali u finalima.

Zemlja	Pobjednik	Finalist	Ukupno finala
Španjolska	13	16	29
Italija	13	13	26
Grčka	9	7	16
Rusija	3	3	6
Izrael	6	9	15
Hrvatska	5	1	6
Rusija	3	3	6
Latvija	3	1	4
Turska	1	2	3
Gruzija	1	1	2
Litva	1	1	2
Bosna i Hercegovina	1		1
Francuska	1		1
Srbija	1		1
Češka		3	3
Bugarska		2	2
Države koje više ne postoje
SSSR	8	6	14
Jugoslavija	6	1	7
Srbija i Crna Gora (SR Jugoslavija)	1		1
Čehoslovačka		3	3

• Kup ULEB
• FIBA Eurokup
• FIBA Eurokup Challenge
• Kup Raymonda Saporte
• Kup Radivoja Koraća
• FIBA Regional Challenge

EuroLiga na Wikimedijinoj ostavi