[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Salvador

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice El Salvador)
Za ostala značenja, vidi Salvador (razvrstavanje).
Republika Salvador
República de El Salvador  (language?)
Glavni grad
i najveći grad
San Salvador
13°41′56″N 89°11′29″W / 13.69889°N 89.19139°W / 13.69889; -89.19139
Službeni jezicišpanski
Etničke skupine
Šablon:Vunblist
Religija
(2017)
84,1% krščanstvoi
—44.9% rimokatolici
—37,1% protestanti
—2,1% ostali krćani
15.2% ireligiozni
0,7% ostale religije
Demonim(i)Salvadorci
Guanaco(a) (kolokvijalno)
Government
Claudia Rodríguez de Guevara
Félix Ulloa
nezavisnost
• 
15. septembar 1821
• objavljena od Prvog Meksičkog Carstva
1. jul 1823
• 
12. jun 1824
Površina
• Ukupno
21.041 km2 (148..)
Stanovništvo
• Procjena za Šablon:UN Population
Šablon:UN PopulationŠablon:UN Population (109..)
• Gustoća
303,1 /km2 (47..)
BDP (PPP)procjena za 2018 
• Ukupno
53,667 mrld. $[2] (101..)
• Per capita
8388 $[2] (111..)
BDP (nominalni)procjena za 2018 
• Ukupno
25855 mrld. $[2] (102..)
• Per capita
4041 $[2]
Gini (2016)positive decrease 40.6[3]
srednji
HDI (2019) 0.673[4]
srednji
Valuta
Vremenska zonaCST
Pozivni broj+503[α 3]
Veb-domena.sv

Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Tek oko 20 ljudi govori jedinim preživjelim autohtonim indijanskim jezikom pipil, a nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.

Izvori

[uredi | uredi kod]



  1. David Scott FitzGerald (22 April 2014). Culling the Masses. Harvard University Press. str. 363. ISBN 978-0-674-36967-2. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „World Economic Outlook Database, October 2018”. Međunarodni monetarni fond. Pristupljeno 7. III 2019. 
  3. „GINI index (World Bank estimate)”. World Bank. Pristupljeno 7. III 2019. 
  4. Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene. United Nations Development Programme. 15 December 2020. str. 343–346. ISBN 978-92-1-126442-5. Pristupljeno 16 December 2020. 
  5. „Main Aspects of the Law”. Arhivirano iz originala na datum 2007-07-08. Pristupljeno 2007-07-08. 
  6. „El Salvador Passes Bitcoin Bill: Countdown to Legal Tender Status Begins”. cryptonews.com. 
  7. „El Salvador becomes first country to adopt bitcoin as legal tender”. the Guardian. 9 June 2021. 
  8. El Salvador, primer país del mundo en reconocer al Bitcoin como moneda de curso legal, June 9th 2021, official website of the Legislative Assembly of El Salvador


Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "α", ali nema pripadajuće oznake <references group="α"/>