Bragi Boddason
| Bragi Boddason | |
|---|---|
 Bragi Boddason u crtežu C. Wahlboma iz 19. stoljeća. | |
| Biografske informacije | |
| Smrt | 9. vijek |
| Opus | |
| Književni pravac | skaldska poezija |
| Jezik | staronordijski |
| Znamenita djela | |
| |
| Inspiracija | |
Na
| |
Bragi Boddason (fl. Norveška, 9. st.), najraniji poznati skald[1] norveške tradicije čiji su stihovi dostupni.
O njemu ne znamo gotovo ništa sigurno, osim nesigurnih podataka koji nam dolaze iz kasnih književnih tekstova (Landnámabók, Skáldatal). Živio je vjerojatno u gradu na jugu zapadne Norveške u prvoj polovici 9. stoljeća, u vrijeme ujedinjenja carstva. Točnije spominje se u rodoslovnim popisima Landnámabóka, po Egillovoj sagi ga smještamo u razdoblje od 835. do 900. Snorri Sturluson citira Bragijeve pjesme u Skaldskaparmålu, u Ynglingesogi i u Heimskringli. U Skáldatalu, navodi da je služio na dvoru kralja Björna, Eystein Bele i da je bio dvorski pjesnik kralja Berna[1], kojega je 830. posjetio misionar i biskup Oscar. Isti Snorri Sturluson mu pripisuje Ragnarovu pjesmu u čast Ragnarra Loðbróka. Stoga neki pretpostavljaju da je je mogao pripadati i starijoj generaciji pjesnika. Prema Skáldatalu, Bragi bi trebao biti punoljetan 830. godine, dok islandski izvori Šablon:Islandski izvori: Landnámabók, Saga o Egillu. sugeriraju da je živio između 835. i 900. godine. Gabriel Turville-Petre[α 1] datirao je život i vrijeme Bragijevog djela u drugoj polovicu 9. stoljeća, zbog potpuno razvijene aliterativne stihovne tehnike (Dróttkvætt) u njegovom skladanju. U islandskoj knjizi Landnåmaboka u poglavlju 22. Brage kao član ugledne porodice koji je oženio Lopthœnu, kćer skalda Erpr lútandija, imali su kćer Astrid Sløkedreng (Ástríður slækidrengur) a među njihovim potomcima bili su skaldi Tind Hallkjellsson i Gunnlaugr ormstunga (11. st.).
Poznat je kao Bragi Stariji[α 2] kako bi se razlikovao od Bragija Hallssona, skalda iz 12. stoljeća. Bragi[α 3] nosi isto ime kao bog Bragi, što je neke navelo na dovođenje u pitanje njegove historičnosti, ali ima dovoljno spomena o njemu koji potvrđuju da je živio, tako da je vjerojatno da je bio deificiran, po čemu je dobilo ime i božanstvo.
Bragi Boddason je autor ratne, kurtizanske te dijelom ljubavne poezije. S njime imamo prve dokumentirane stihove iz skaldske pjesničke tradicije. Od srednjeg vijeka je proslavljen kao prvi od skalda, a moguće je da je deificiran kao bog poezije Brage, samo stoljeće nakon smrti.
Jedino njegovo duže djelo koje nam je dostupno je Ragnarova pjesma (Ragnarsdrápa), hvalospjev u čast vojvode i kralja Ragnarra Loðbróka. Pjesma bi trebala biti laički štit sastavljen u zamjenu za poklon ukrašenog štita od Ragnarra Loðbróka[2], mada mnogi znanstvenici vjeruju da je vjerojatnije da je pjesma bila posvećena nekom drugom Ragnaru. Tekst je se vjerojatno sastojao od jednog uvodnog stiha, kojem su slijedila četiri niza od četiri retka, od kojih je svaki opisivao jednu scenu prikazanu na štitu: dvije mitološke, Gefjon plovi na otok Zeeland iz Švedske i Thor lovi svjetsku zmiju Jörmungandra, i dvije herojske, Hamðirov i Sǫrlijev napad na kralja Jǫrmunrekkra i beskrajna bitka između Heðinna i Hǫgnija, te na kraju je se tekst vjerojatno zatvarao završnim stihom. Jedan dio te skladbe je sačuvan u proznoj Eddi (13. st.) Snorrija Sturlusona, u gore navedenim knjigama, a drugi stihovi koji se pripisuju Bragiju nalaze se u fragmentima u raznim tekstovima.
Bragiju se pripisuje izum dróttkvættskog metra, karakterističnog za skaldsku poeziju, možda pod utjecajem irskih stihovnih oblika, iako složenost njegovih stihova čini vjerojatnijim da je njegova poezija predstavljala razvoj ranije tradicije koja je izgubljena. U Egillovoj sagi se kaže da je Bragi skladao pjesmu kako bi «otkupio svoju glavu» nakon što je naljutio kralja Bjǫrna.
- „Ragnarsdrápa”. skaldic.org. Pristupljeno 13. 4. 2023.
- Mundal, Else (2005). „Skald Brage Boddason (den gamle)”. Store Norske Leksikon (1999–2005). Pristupljeno 13. 4. 2023.
