[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Béla Bartók

Izvor: Wikipedija
Béla Bartók
modernizam
Biografske informacije
RođenjeBéla Viktor János Bartók
25. ožujka 1881.
Nagyszentmiklós, Mađarska
Smrt26. rujna 1945.
New York, SAD

Béla Viktor János Bartók (mađ. Bartók Béla, Nagyszentmiklós, 25. ožujka 1881. - New York, 26. rujna 1945.), mađarski skladatelj.

Mladost

[uredi | uredi kod]

Prvu muzičku poduku iz klavira dobio je od majke, a već s deset godina prvi put je javno nastupio kao pijanista. Na Muzičkoj akademiji u Budimpešti studirao je skladanje i klavir, te se razvio u izvanrednog virtuoza na klaviru. Na koncertima je često svirao sa svojom suprugom, pijanisticom Dittom Paszthory. Prvi značajniji uspjeh doživio je izvođenjem baleta-pantomime Drveni princ, te izvedbom opere Dvorac Modrobradog.

Emigracija i djela

[uredi | uredi kod]

Godine 1940. emigrirao je u SAD. Uoči odlaska nastalo je djelo Divertimento. Zbog prizvuka mađarskih melodija i dirljive tuge središnjeg stavka mnogi ovo djelo smatraju Bartókovim oproštajem od domovine. Bartók je bio veliki protivnik nacizma, pa je prilikom emigracije u SAD putovao preko Sibira, kako bi izbjegao prolaz kroz nacističke zemlje.

U SAD-u mu je povjerena znanstvena obrada zbirke snimaka narodnih melodija. Skupljao je i proučavao narodnu muziku, posebno mađarsku, te zabilježio više od 10.000 izvornih narodnih melodija. Ubraja se među začetnike tzv. nove muzike 20. stoljeća.

Njegova ekspresionistička djela su u javnosti nailazila na priličan otpor. Tek je godinu dana prije Bartókove smrti izvedba Koncerta za orkestar, koju je komponovao u bolnici, postigla veliki uspjeh. Umro je u New Yorku, 26. rujna 1945. godine, a veliku svjetsku slavu njegova su djela postigla tek nakon njegove smrti.

Ostala djela su mu:

  • Sonata za solo violinu;
  • Treći klavirski koncert;
  • Rumunjski plesovi

Zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

Postoje informacije o možebitnom hrvatskom (bunjevačkom) podrijetlu Bélu Bartóka. Hrvatski korijeni, po tim tezama mu dolaze po baki, očevoj majci, rodom iz Subotice [1].

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Hrvatski glasnik br.10/2009. Arhivirano 2012-03-09 na Wayback Machine-u U čast 80. rođendana Antuna Kričkovića