Autocesta A1 (Hrvatska)

Za ostala značenja, vidi Autocesta A1 (razvrstavanje).

Autocesta A1
Osnovni podaci
Vrsta:	autoput
Dužina:	456 km (u prometu)
Planirana dužina:	550 km
Vrijeme izgradnje:	od 1970.
Upravitelj:	Hrvatske autoceste d.o.o. (Bosiljevo-Dubrovnik)
Od:	Karlovac
Do:	Dubrovnik
Regije:	Karlovačka županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija
Gradovi:	Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Split, Pločama, Dubrovnik

Autocesta A1 neslužbeno zvana i Croatica, Dalmatina ili Autocesta Kralja Tomislava je najduži hrvatski autoput koji povezuje Karlovac s Gospićem Zadrom, Šibenikom, Splitom, a od 2008. i Ravčom kod Ploča. Nastavak gradnje autoputa prema Dubrovniku je planiran, ali je zbog financijske krize odgođen do daljnjega.

• Prva dionica autoputa od Zagreba do Rijeke izgrađena je početkom 1970-ih samo do Karlovca uz dionicu riječke zaobilaznice i izlaza iz Rijeke na Grobničkom polju koji je Općina Rijeka izgradil iz svog budžeta jer je Zagreb odbio nastaviti gradnju dionice od Karlovca prema Rijeci iz političkih razloga jer tadašnje hrvatsko rukovodstva, kojem je na čelu bila Savka Dabčević-Kučar, je iz politikantskih razloga bila važnija dionica od Karlovca prema Splitu. U tu svrhu rapisan je i narodni zajam, kog su uplatili mnogi građani, a novac je utrošen u dionicu Zagreb-Karlovac, a kada je srušen nacionalistički Maspok hrvatskom je puku prodavana priča da su novci od zajma utrošeni za dovršetak Pruge Beograd - Bar. Pa je čitava priča oko tog autoputa, počela dobivati političko - mitološke dimenzije. Kao supstitut izgrađene su pojedine dionice relativno dobre ceste kroz Liku, prema Splitu - prozvana Ličkom magistralom, ali je ona tokom ljeta postala premala da proguta svu količinu vozila na njoj, pa se praktički vozilo u kolonama dugim po nekoliko desetaka kilometara.

Odmah po osamostaljenju Hrvatske, potpuno je okrenuta dotadašnja prometna politika, - po kojoj je prioritet bio dovršenje Mikulićevog autoputa prema Beogradu (nekadašnjeg Autoputa Bratstvo i jedinstvo) pa je kao prioritet ponovno istaknuto prometno povezivanje same Hrvatske, poetski nazvano Zelene i Plave Hrvatske, odnosno sjevera i juga. Emotivno značenje tog autoputa prema Splitu, imalo je velik značaj za većinu građana, jer se svima činilo da će autoput biti zamašnjak u daljnjem razvoju države i spadao je u čisto političku investiciju jer se radi o potpuno nerentabilnoj autocesti koja je izvan turističke sezone gotovo pusta..

Ono što je paradoksalno potpuno se zaboravila ekonomska prometna logika, Autoput Bratstvo i jedinstvo i Rijeka-Zagreb po tadašnjim mjerenjima prometa, jedini su imali dovoljan protok vozila (od 30 000 do 50 000 dnevno) koji su opravdavali njihovu izgradnju, a autocesta prema Splitu su bile daleko ispod 20 000, a to se već u Italiji tih godina, pokazalo kao nedostatno za racionalno poslovanje, - odnosno takvi autoputovi su odlazili u bankrot. Ali u tim uzavrelim godinama, nitko nije razmišljao na osnovu činjenica, već na osnovu - želja, pa je jedna od glavnih parola postala treba na čitav problem gledati dinamički, - sad nema prometa, ali će ga biti jer ceste donose razvoj. Nakon izgradnje autocesta po Hrvatskoj, pokazalo se da je jedino autocesta Rijeka-Zagreb jedina profitabilna.

Prve dionice izgrađene su kao poluautoputevi od Rijeke prema Zagrebu, ranih 1990-ih. O autoputu prema Splitu, se raspravljalo sve do 2000. i promjene vlasti, kad je na vlast stupila kolaicija na čelu sa Ivicom Račanom. U nedostatku nekih drugih ideja o ekonomskom razvoju zemlje, - oni su se dosjetili starog nedosanjanog sna i uz angažman Radomira Čačića kao egzekutora tog projekta prionili izgraditi tu cestu.

• Dionica Karlovac - Split otvorena je 26. juna 2005.
• Dionica Split - Šestanovac (duga 37 km) otvorena je 27. juna 2007.^[1][2] Dionica ima 6 tunela, 5 viadukta i jedan most (preko Cetine).

Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autoputu su:

• Tunel Mala Kapela
• Tunel Sveti Rok

• 
  Autoput Zagreb-Split kod tunela Sveti Rok
• 
  Pogled s A1 50 km sjeverno od tunela Sveti Rok
• 
  Brdo Trtar s vjetrenjačama slikano s autoceste A-1, kraj Šibenika

• httsp://www.motorways-exits.com/europe/hr/a1.html
• http://www.hatz.hr/hrv/skupovi/znanje/puz.pdf (5,6 MB)
• http://www.hac.hr/prezentacija-eng.pdf Arhivirano 2010-07-05 na Wayback Machine-u
• http://www.hac.hr/split-ploce-en.pdf (8 MB) Arhivirano 2010-03-31 na Wayback Machine-u
• HAC Arhivirano 2018-12-08 na Wayback Machine-u
• HDPZ o nazivu Arhivirano 2007-06-15 na Wayback Machine-u

Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.