Izvorni kod stranice Demonstracija

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪Hasley‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected: .

Start of block: 18. decembra 2022. u 17:21
Expiry of block: 18. decembra 2025. u 17:21

Your current IP address is 62.210.136.28. The blocked range is 62.210.0.0/16.

Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

{{otheruses}}
{{redirect|Miting}}
[[Datoteka:1963 march on washington.jpg|thumb|desno|250px|[[Marš na Washington]] u martu 1963. koga je organizirao [[pokret za građanska prava u SAD|pokret za građanska prava američkih crnaca]], jedna od najpoznatijih demonstracija u historiji.]]
'''Demonstracija''' je naziv za masovno javno okupljanje čiji sudionici nastoje iskazati određeno mišljenje o nekom važnom, najčešće [[politika|političkom]] pitanju. Prilikom demonstracija se može izraziti podrška nekoj ličnosti, organizaciji ili vlasti, ali i nezadovoljstvo nečijom politikom. U potonjem slučaju se za demonstracije koristi izraz '''javni protest''' ili '''prosvjed'''. Učesnici demonstracija se nazivaju '''demonstranti''' ili '''prosvjednici'''.

Najčešći oblik demonstracija su javna okupljanja na jednom mjestu gdje okupljeni demonstranti slušaju govore; za takve vrste demonstracija se koristi izraz '''miting''' (od [[engleski jezik|engleske]] riječi ''meeting'' za "susret"), kao i paradiranje gradskim ulicama gdje demonstranti svoje mišljenje iskazuju nošenjem [[transparent|transparenata]] i izvikivanjem [[parola]]. Kao poseban oblik demonstracija se javljaju [[piketing]] (demonstriranje ispred ustanova koje su izvor nezadovoljstva demonstranata) i [[sit-in]], odnosno poseban oblik [[direktna akcija|direktne akcije]] u kojoj demonstranti svojim tijelima nastoje blokirati pristup određenim javnim objektima.

Demonstracije obično imaju dvije svrhe - uvjeriti javnost, bilo domaću ili stranu, da prihvati stav demonstranata o nekom pitanju, te pokazati, odnosno "demonstrirati" kako određeni stav uživa široku podršku te iste javnosti, odnosno "naroda". Demonstracije ponekad mogu nastati spontano, ali ih najčešće organizaciju grupe [[aktivizam|aktivista]], razni politički pokreti ili političke stranke, kao i [[država|državna]] [[vlast]]. Uz demonstracije se u nekim slučajevima mogu organizirati i tzv. kontra-demonstracije, odnosno demonstracije čiji učesnici imaju političke stavove suprotne "originalnim" demonstracijama i to nastoje iskazati, obično na samom licu mjesta.

Demonstracije u pravilu predstavljaju [[nenasilje|nenasilan]] oblik političkog djelovanja, ali one u mnogim slučajevima mogu prerasti u nasilje, odnosno [[neredi|nerede]]. To se može dogoditi tako da se demonstrante ubace [[agent-provokator|agenti provokatori]], [[ekstremizam|ekstremisti]] ili obični [[kriminal]]ci koji nerede nastoje iskoristiti kao priliku za nesmetano izvođenje [[pljačka|pljački]] i drugih kaznenih djela; također demonstracije mogu prerasti u nerede kada ih [[policija]] i drugi organi vlasti nastoje prekinuti upotrebom fizičke sile, kao i uslijed fizičkih sukoba između demonstranata i kontrademonstranata. 

U većini suvremenih zemalja demonstracije su načelno dozvoljene, odnosno smatraju se integralnim izrazom [[sloboda govora|slobode govora]]. Međutim, njihova primjena je često ograničena zakonskim i drugim propisima u svrhu očuvanja redovnog saobraćaja, ekonomske aktivnosti i [[javna sigurnost|javne sigurnosti]] građana na mjestima gdje se održavaju demonstracije. Takva ograničenja se često znaju zloupotrijebiti od strane [[vlast]]i u pojedinim državama kako bi se pojedine demonstracije zabranile ili stvorio izgovor za njihovo nasilno gušenje.

Demonstracije su u 20. vijeku stekle veliku popularnost kao [[revolucija|revolucionarna]] taktika, odnosno sredstvo za smjenu pojedinih nepopularnih [[režim]]a. Ukoliko su demonstracije dovoljno masovne, tj. ako u njima sudjeluje ogroman broj građana, time se jasno iskazuje duboko narodno nezadovoljstvo koje se ne može ugušiti "redovnim" sredstvima koja vlastodršcima stoje na raspolaganju; vlastodršci, bojeći se da bi demonstracije prerasle u masovno nasilje čiji će oni biti žrtve, prihvaćaju sve, pa i najradikalnije zahtjeve organizatora i pokretača demonstracija. Kao takvi primjeri mogu poslužiti [[revolucije 1989.|revolucije 1989]]. kojima su srušeni komunistički režimi u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], [[Iranska revolucija|Iranska islamska revolucija]] 1979. te tzv. [[obojene revolucije|obojane revolucije]] u Euraziji početkom 2000-ih. 

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Demonstrations}}
* [http://www.thefreelibrary.com/Controlling+public+protest%3a+First+Amendment+implications.-a016473804 ''Controlling Public Protest: First Amendment Implications''] An article about restrictions that may legally be imposed on public protests, by Daniel L. Schofield, S.J.D., published in the November 1994 issue of the [[Federal Bureau of Investigation|FBI]]'s [[FBI Law Enforcement Bulletin|''Law Enforcement Bulletin'']].

[[Kategorija:Aktivizam]]
[[Kategorija:Protesti]]

Upotrebljeni šabloni (8):

Šablon:Commonscat (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Dablink (uredi)
Šablon:Naslovna napomena (uredi)
Šablon:Otheruses (uredi)
Šablon:Redirect (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)

Vratite se na stranicu „Demonstracija”.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Demonstracija