Sveta Lucija (mučenica)

Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica - slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, Sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida.

 

Relikvije sv. Lucije čuvane su u Veneciji u Crkvi sv. Lucije. Crkva je srušena 1861. godine da bi se pripremila gradnja željezničkog kolodvora, a relikvije su prenesene u obližnju crkvu San Germia, gdje su i danas. Venecijanski željeznički kolodvor danas nosi naziv ove svetice. I kripta splitske katedrale posvećena je ovoj svetici.

Njen dan slavi se 13. prosinca. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbol života kod kršćana.

• Antonio Niero, Sveta Lucija : Djevica i mučenica : Zaštitnica oboljelih na oči (2008.), kratki životopis i molitvenik^[1]
• Igor Šipić, Kult sv. Lucije u pomorski snažnim zajednicama istočnog Jadrana  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. prosinca 2021. (Wayback Machine), Senjski zbornik 1/2006.
• Igor Šipić, ^{[neaktivna poveznica]}, Senjski zbornik 1/2010.
• Maja Alujević, O blagdanu svete Lucije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. prosinca 2021. (Wayback Machine), Ethnologica Dalmatica 15/2006.
• Sanja Orepić, ^{[neaktivna poveznica]}, Epvlon 7/2009.
• Agneza Szabo, Dva najštovanija sveca u Turopolju, Ljetopis Grada Velike Gorice 13/2016.

• Snježana Majdandžić-Gladić, Sveta Lucija, www.vjeraidjela.com, objavljeno 13. prosinca 2016., arhivirano 1. studenoga 2020., pristupljeno 26. prosinca 2021.
• Blagdani i običaji u Hrvata : Sveta Lucija – zaštitnica dobroga vida^{[neaktivna poveznica]}, Glas Koncila 49/2019.