Sokotra

 

Svojom veličinom 3625 km², Sokotra je najveći otok otočja, u kojem se još nalaze; Abd Al Kuri, Samha i Darsa. Glavni otok dijeli se na usku priobaljnu ravnicu, vapnenačku visoravan s krškim špiljama te planine Haghier, koje dosežu 1525 metara. Sokotra i otočje čine muhafazu Sokotra. Otočje je od 1967. do 2004. bilo dijelom muhafaze Adan, zatim do 2013. je dijelom muhafaze Hadramaut, a zatim je oformljena posebna muhafaza.

Klima je uglavnom tropska pustinjska i stepska (Köppenova klasifikacija klime: BWh i BSh), monsuni donose jake vjetrove.

 

 

 

Duga geološka izoliranost otočja stvorila je specifičnu endemsku floru, a smatra se da je takve preko 800. Jedna od najprepoznatljivijih jest Zmajsko drvo (Dracaena cinnabari, slika desno), koje se koristi u medicini, te Dorstenia gigas.

Fauna je također specifična. Na otoku ima nekih endemskih ptica: Onychognathus frater, Passer insularis te Rhynchostruthus socotranus. Zbog bogatska svoje biorazličitosti Sokotra je stavljena pod zaštitu UNESCO-a u lipnju 2008. godine, Sokotru zovu draguljem Arapskog mora. ^[1]

Gotovo cijelo stanovništvo otočja (Sokotranci, oko 50.000) smješteno je na glavnome otoku. Najveći grad je Hadiboh s 8545 stanovnika (popis iz 2004.),^[2] ostala veća naselja su; Kalansijah (3862) i Kadub (929). Otoci Abd Al Kuri i Samha imaju oko 1000 stanovnika. Otok je od lipnja do rujna gotovo nepristupačan.

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sokotra