Selenij

»Selen«, »članak o biljki« i »Celer« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Selen (razdvojba).

selenij
[Ar] 3d10 4s2 4p4[1] 34 Se Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Element Simbol Atomski broj	selenij Se 34
Kemijska skupina	nemetali
Grupa, perioda, Blok	16, 4, p
Izgled	crna krutina
Gustoća1	4810 kg/m3
Tvrdoća	736 MPa (HB), 2,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	(25 °C) 23,363 J mol–1 K–1
Talište	221 °C
Vrelište3	685[1] °C
Toplina taljenja	6,69 kJ mol-1
Toplina isparavanja	95,48 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	78,96(3)
Elektronska konfiguracija	[Ar] 3d10 4s2 4p4[1]

Selenij je kemijski element atomskog (rednog) broja 34 i atomske mase 78,96(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Se.

Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju. U prirodi je rijedak u elementarnom obliku. U većim količinama je otrovan, no u tragovima je esencijalan za stanice većine životinja, budući je bitan sastojak enzima glutationa peroksidaze i tioredoksina reduktaze, kao i tri enzima deiodinaze, koji su sastavni dio hormona štitnjače. Potreba za selenijem kod biljaka zavisi od vrste.

Danas mu je glavni izvor anodni mulj koji nastaje pri elektrolitičkom dobivanju bakra. Selenij se industrijski najčešće dobiva iz minerala selenida iz ruda bakra, srebra ili olova. Nastaje kao nusprodukt u obradi ovih ruda. Također nastaje u proizvodnji sumporne kiseline.

Selenij je 1817. godine otkrio Jöns Jakob Berzelius, švedski kemičar i izumitelj te mu je nadjenuo ime prema grčkoj riječi σελήνη (selene), što znači "Mjesec". Dobio ga je u mulju koji nastaje pri proizvodnji sumporne kiseline.

Poznato je više alotropskih modifikacija selenija, od sivog heksagonskog do amorfnog crvene boje. Zbog fotoelektričkog svojstva koristi se u elektronici. Upotrebljava se pri izradi fotoosjetljivih slojeva za fotokopiranje, u industriji guma, u proizvodnji katalizatora, za bojenje stakla i drugdje. U zemljinoj kori je rijedak i pojavljuje se uz sumpor i njegove spojeve. U tragovima se javlja u organizmu ljudi i životinja (kosti, zubi, mlijeko). Selenijeve pare i njegovi spojevi su otrovni. Selenij se u ljudskom organizmu nalazi u sastavu enzima koji kataliziraju razgradnju peroksida u stanicama. Smatra se da ima djelovanje slično vitaminu E. Ako ga ima više, potiče nastajanje karcinoma. Selenij i njegovi spojevi boje staklo i emajl ružičastim i crvenim nijansama, a koristi se i za uklanjanje zelene boje stakla.

Wječnik ima rječničku natuknicu Selenij