Mrkopalj

Mrkopalj
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Načelnik	Josip Brozović
Naselja	6 općinskih naselja
Površina	156,3 km2
Površina središta	42,3 km2
Koordinate	45°19′N 14°52′E / 45.32°N 14.86°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	924
– gustoća	6 st./km2
Urbano	557
– gustoća	13 st./km2
Odredišna pošta	51300 Delnice
Stranica	mrkopalj.hr
	Mrkopalj Mrkopalj na zemljovidu Hrvatske

Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis

Mrkopalj je planinska općina na zapadnim obroncima Velike Kapele u Gorskom kotaru uz autocestu Zagreb-Rijeka. Nalazi se na zapadnom dijelu krškog Mrkopaljskog polja koje je okruženo planinama.

U sastavu općine Mrkopalj nalazi se sedam naselja: Mrkopalj, Sunger, Brestova Draga, Begovo Razdolje, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni i Bukovac Sungerski.

Najviše naselje u Hrvatskoj Begovo Razdolje smješteno na 1078 metara nadmorske visine nalazi se na području općine Mrkoplja.

Planine:

Bjelolasica (1534 mnm) – najviša planina Gorskog kotara s vrhom Kula
Burni bitoraj (1386 mnm)
Bijele stijene (1335 mnm) – strogi rezervat
Samarske stijene (1302 mnm) – strogi rezervat
Maj (1269 mnm)
Čelimbaša (1085 mnm) – skijalište
Lisina (1030 mnm)

Nedaleko Mrkoplja, u Mrzloj dragi, nalazi se Pilarova ledenica, nazvana po hrvatskom geologu Đuri Pilaru. U dubljim djelovima ledenice led se zadržava cijele godine. Uz Pilarovu ledenicu u Mrzloj dragi se nalazi i Mala ledenica, te u Crnoj kosi još jedna.

Stanovništvo

Broj stanovnika stalno se smanjuje. Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 98% stanovništva.

Općina Mrkopalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3427	3321	3607	3637	3790	3583	2931	3168	3007	3046	2650	2352	2002	1823	1407	1214	924
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Delnice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Mrkopalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2065	1909	2063	2052	2030	2001	1631	1732	1700	1823	1590	1450	1222	1196	923	755	557
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Povijest

Mrkopalj se prvi put spominje 12. ožujka 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog.

Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XI. ili XII. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove.

Od 1732. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci) nazvani Fajeri, što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.^[4]

Gospodarstvo

Planinski turizam je osnovna gospodarska grana.

Poznate osobe

Jakov Fak – osvajač brončanih medalja u biatlonu na SP i ZOI
Ivan Starčević – senjsko-modruški biskup
Nada Birko Kustec – športašica (skijaško trčanje), prva hrvatska olimpijka
Eduard Radošević – stomatolog, 1922. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu je utemeljio katedru za stomatologiju i stomatološku kliniku
Josip Benac – svećenik i hrvatski pjesnik
Leona Popović – alpska skijašica iz Sungera

Spomenici i znamenitosti

Župna crkva BDM Žalosne u Mrkoplju^[5]

Mrkopalj iz Čelimbaše
Kip BDM Lurdske u Mrkoplju, na mjestu nekadašnje župne crkve sv. Filipa, srušene 1944. godine^[6]

Kapela BDM Lurdske u Begovom Razdolju
Kapela sv. Stjepana Kralja u Starom Lazu
Kapela sv. Ćirila i Metoda u Sungeru

Obrazovanje

Na području općine Mrkopalj postoji osnovna škola Mrkopalj s 8 razrednih odjeljenja.

Kultura

Zbor župe BDM Žalosne
KUD Sungerski lug

Šport

Godine 1913. u Mrkoplju je organiziran prvi tečaj skijanja u Hrvatskoj.^[7]

Godine 1934. u Mrkoplju je sagrađena prva skijaška skakaonica u Hrvatskoj.^[8] Održano je i prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima u Hrvatskoj na kojem je Norvežan Jahr oborio dotadašnji svjetski rekord.^[7]

Godine 1965. na Čelimbaši je izgrađena vučnica.^[7]

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ http://www.tz-mrkopalj.hr/povijest.html^{[neaktivna poveznica]}
↑ Gospa Žalosna kvarner.hr. Turistička zajednica Kvarnera. Pristupljeno 15. rujna 2022.
↑ Mrkopalj: Kip Gospe Lurdske nakon 77 godina vraćen na staro mjesto, IKA, ika.hkm.hr, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.
↑ ^a ^b ^c Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2019. Pristupljeno 3. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Marinko Krmpotić, Kraljica delničkog sporta, Sušačka revija, broj 60, pristupljeno 20. studenoga 2019.

Vanjske poveznice

Službena stranica Općine Mrkopalj

Nedovršeni članak Mrkopalj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] ttp://www.tz-mrkopalj.hr/povijest.html^{[neaktivna poveznica]}

[5] Gospa Žalosna kvarner.hr. Turistička zajednica Kvarnera. Pristupljeno 15. rujna 2022.

[6] Mrkopalj: Kip Gospe Lurdske nakon 77 godina vraćen na staro mjesto, IKA, ika.hkm.hr, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.

[Ski_Mrkopalj-7] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2019. Pristupljeno 3. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[8] Marinko Krmpotić, Kraljica delničkog sporta, Sušačka revija, broj 60, pristupljeno 20. studenoga 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]