[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Mrkopalj

Koordinate: 45°19′N 14°52′E / 45.32°N 14.86°E / 45.32; 14.86
Izvor: Wikipedija
Inačica 7029766 od 29. rujna 2024. u 17:09 koju je unio Croxyz (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Mrkopalj

grb
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska

NačelnikJosip Brozović
Naselja6 općinskih naselja

Površina156,3 km2[1]
Površina središta42,3 km2
Koordinate45°19′N 14°52′E / 45.32°N 14.86°E / 45.32; 14.86

Stanovništvo (2021.)
Ukupno924 [2]
– gustoća6 st./km2
Urbano557
– gustoća13 st./km2

Odredišna pošta51300 Delnice [3]
Stranicamrkopalj.hr

Zemljovid

Mrkopalj na zemljovidu Hrvatske
Mrkopalj
Mrkopalj

Mrkopalj na zemljovidu Hrvatske

Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Mrkopalj je planinska općina na zapadnim obroncima Velike Kapele u Gorskom kotaru uz autocestu Zagreb-Rijeka. Nalazi se na zapadnom dijelu krškog Mrkopaljskog polja koje je okruženo planinama.

U sastavu općine Mrkopalj nalazi se sedam naselja: Mrkopalj, Sunger, Brestova Draga, Begovo Razdolje, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni i Bukovac Sungerski.

Najviše naselje u Hrvatskoj Begovo Razdolje smješteno na 1078 metara nadmorske visine nalazi se na području općine Mrkoplja.

Planine:

  • Bjelolasica (1534 mnm) – najviša planina Gorskog kotara s vrhom Kula
  • Burni bitoraj (1386 mnm)
  • Bijele stijene (1335 mnm) – strogi rezervat
  • Samarske stijene (1302 mnm) – strogi rezervat
  • Maj (1269 mnm)
  • Čelimbaša (1085 mnm) – skijalište
  • Lisina (1030 mnm)

Nedaleko Mrkoplja, u Mrzloj dragi, nalazi se Pilarova ledenica, nazvana po hrvatskom geologu Đuri Pilaru. U dubljim djelovima ledenice led se zadržava cijele godine. Uz Pilarovu ledenicu u Mrzloj dragi se nalazi i Mala ledenica, te u Crnoj kosi još jedna.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Broj stanovnika stalno se smanjuje. Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 98% stanovništva.

Općina Mrkopalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3427
3321
3607
3637
3790
3583
2931
3168
3007
3046
2650
2352
2002
1823
1407
1214
924
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Delnice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Mrkopalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2065
1909
2063
2052
2030
2001
1631
1732
1700
1823
1590
1450
1222
1196
923
755
557
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Mrkopalj se prvi put spominje 12. ožujka 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog.

Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XI. ili XII. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove.

Od 1732. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci) nazvani Fajeri, što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.[4]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Planinski turizam je osnovna gospodarska grana.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Mrkopalj
    Mrkopalj iz Čelimbaše
    Kip BDM Lurdske u Mrkoplju, na mjestu nekadašnje župne crkve sv. Filipa, srušene 1944. godine[6]
Mrkopalj
Mrkopalj iz Poljica
  • Kapela BDM Lurdske u Begovom Razdolju
  • Kapela sv. Stjepana Kralja u Starom Lazu
  • Kapela sv. Ćirila i Metoda u Sungeru

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Na području općine Mrkopalj postoji osnovna škola Mrkopalj s 8 razrednih odjeljenja.

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Zbor župe BDM Žalosne
  • KUD Sungerski lug

Šport

[uredi | uredi kôd]

Godine 1913. u Mrkoplju je organiziran prvi tečaj skijanja u Hrvatskoj.[7]

Godine 1934. u Mrkoplju je sagrađena prva skijaška skakaonica u Hrvatskoj.[8] Održano je i prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima u Hrvatskoj na kojem je Norvežan Jahr oborio dotadašnji svjetski rekord.[7]

Godine 1965. na Čelimbaši je izgrađena vučnica.[7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. http://www.tz-mrkopalj.hr/povijest.html[neaktivna poveznica]
  5. Gospa Žalosna kvarner.hr. Turistička zajednica Kvarnera. Pristupljeno 15. rujna 2022.
  6. Mrkopalj: Kip Gospe Lurdske nakon 77 godina vraćen na staro mjesto, IKA, ika.hkm.hr, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.
  7. a b c Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2019. Pristupljeno 3. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  8. Marinko Krmpotić, Kraljica delničkog sporta, Sušačka revija, broj 60, pristupljeno 20. studenoga 2019.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Mrkopalj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.