[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Translacija (biologija)

Izvor: Wikipedija
Prikaz prevođenja eukariotske glasničke RNK.
Dijagram koji prikazuje prevođenje mRNK i sintezu proteina ribosomom.

Prevođenje ili translacija[1] je treći stadij biosinteze proteina. U translaciji ribosom dekodira glasničku RNK mRNK, koji nastaje transkripcijom, da bi mRNK proizveo posebni aminokiselinski lanac (ili polipeptid) koji će se kasnije složiti u aktivni protein. Prvotno sintetizirana glasnička RNK još se mijenja u jezgri, tako da se dio nje izrezuje, a preostali spaja u zrelu molekulu.[1] Ta molekula izlazi kroz pore na jezgrinoj ovojnici i ide u citoplazmu gdje se sintetiziraju proteini.[1]

Translacija se događa u staničnoj citoplazmi,[1] gdje se nalaze male čestice ribosoma, koje se zatim vežu za mRNK. Ribosom olakšava dekodiranje izazivajući vezanje tRNK sa slijedom komplementarnog antikodona za mRNK. Za razliku od translacije, transkripcija se zbiva u staničnoj jezgri, a ova se vremenska i prostorna odvojenost procesa odvija zbog ograničenosti staničnih struktura vlastitim membranama.[2]

Prevođenje se odvija u trima fazama:

  • Prva je faza inicijacija. U inicijaciji se male podjedinice ribosoma vezuju na 5' kraj glasničke RNK. Blizu je početni ili START kodon (AUG) kojim započinje prevođenje. Prijenosna RNK koja nosi metionin prva prijenosna RNK koja će se antikodonom vezati za start kodon. Funkcionalni će ribosom nastati nakon što se vežu glasnička RNK, prijenosna RNK i male podjedinice ribosoma, nakon čega dolazi do vezanja velike podjedinice.[3]
  • Druga je faza elongacija ili produživanje. U njoj se ribosom kreće po glasničkoj RNK i čita kodone te prevodi poruku u odgovarajuće aminokiseline. Posljedica je nastanak peptidne veze među aminokiselinama čime nastaje polipeptid.[2][3]
  • Treća je faza terminacija ili završetak. Početak je faze kad ribosom pročita tzv. STOP kodone (UAA, UGA, UAG). Ti kodoni ne nose informaciju aminokiselinama, nego su to signali za prestanak biosinteze.[2][3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 20. studenoga 2014.
  2. a b c Pavlica, Mirjana. 17. Regulacija ekspresije gena u eukariota. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2020. Pristupljeno 8. veljače 2015.
  3. a b c Pavlica, Mirjana. 81. Možete li mi detaljije objasniti sintezu bjelančevina u stanici i tzv. tajnu introna?. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. Pristupljeno 24. prosinca 2014.
Nedovršeni članak Translacija (biologija) koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.