Razgovor:Maovice

Imam primjedbu za opis za selo MAOVICE: 1.Da nije dovoljno da se dijele na Donje i Gornje Maovice, što je i službeno, pa onda dodaju svatko prema svome nahođenju i tobožnjoj "važnosti" ističe svoje prezime (Režići, Škoci, Biuci), što je nepotrebno. Selo Maovice ima 32 prezimena i po prezimenima čine istoimene zaseoke: Milković, Režić, Zečević, Hrga, Kojundžić, Ljulj, Batalić, Turudić, Denić, Skorup, Đurić, Biuk, Blažević, Baturina, Petković, Novaković, Cvitkovac, Škorić, Maras, Škalic, Varnica, Kričković, Totić, Erceg, Samarđić, Grizelj, Giljan, Mišić, , ..našlo bi se još koje, ali neznam. Čim se selo dijeli prostorno na Donje i Gornje, znači da je veliko, nije potrebno pisati "su malo selo". Maovice je veliko selo,čim ima 32 zaseoka, ali nije potrebno pisati ni veliko ni malo, ako je selo, podrazumjeva se da je manje mjesto, nije grad.

2.Nitko stručan nije se posebno bavio sa selom Maovice, da bi znao pouzdano od kud potiču Maovičani, neki su došli iz LIke i područja Velebita, moguće preko Knina, u bijeg pred turcima, neki su autohtoni, moguće neki iz Hercegovovine, pouzdano se nezna od kud su došli. I baš su im turci davali njihovu zemlju u zamjenu da ne uđu u borbu protiv njih??? Tako da te izvore nije potrebno navoditi. Ako se to ne piše za druga Vrlička sela onda ne treba da se piše ni za Maovice, oni svi imaju ista porijekla (Vinalić, Kosore,Ježević...itd)

3.Maovice su pogrešno označene na zemljopisnoj karti, one se nalaze kod škole (centar), na cesti prema Drnišu, a ne u Donjim Maovicama. Pored te glane ceste prema Drnišu nalaze se s lijeve i desne strane zaseoci.

Selo je iseljeno, niko nema nešto lijepo napisati o njemu, trudim da napišem nešto lijepo, pismeno o tom selu i stalno se vraća na neki neuki sadržaj.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.178.22 (razgovor • doprinosi) 17:03, 18. travnja 2022.

Odgovorit ću Vam jer sam 17. travnja ja uklonio Vaša uređivanja. Prije svega, puno bi lakše bilo s Vama komunicirati da ste prijavljeni suradnik, ovako Vas lovimo po raznim internetskim adresama. Problem s izmjenama, rekao bih, nije toliko bio u sadržaju, nego u formi. Kopirali ste sadržaj neke starije inačice članka pa su u tekstu završili i dijelovi koji tamo ne pripadaju. Mijenjali ste "Maovice su" u "Maovice je" i tako nekoliko puta. Onda ste zbog nekog razloga uklonili cijeli infookvir. Predlažem da izmjene unosite zasebno za svaki odjeljak članka i da ih obrazložite u sažetku uređivanja. Pokušajte naći izvore za ono sve što može biti sporno. Manje vještim suradnicima nekad se ponudi i da tekst dorade na svojem računalu pa ga kopiraju na stranicu za razgovor članka (ovdje). Za neka uređivanja teško je pogoditi motive i onda nevještog suradnika zamijenimo za vandala i dogodi se što se dogodilo. Ne zamjerite! Sretno uređivanje Wikipedije, pon_or (razgovor) 17:25, 18. travnja 2022. (CEST)[odgovori]

1.Ja sam se htjela prijaviti ali još uvijek nisam stručna ili mi stalno vraća na korisničko ime

2.Da, ja sam najprije napisala "Maovice je" a onda "Maovice su", jer je definitivno jedno selo, one se samo u izričaju tako zovu gornje i donje, među nama nekadašnjim mještanima, po sredini sela nalazi se ceste prema Drnišu i okolo su raštrkani zaseoci, s lijeve i desne strane, ali zbog lakšeg orijentira mi nećemo nabrajati 10 prezimena, nego ćemo reći gornje ili donje, a gdje točno-onda se kaže u kojem zaseoku, do škole je Donje Maovice a od škole prema gore su Gornje Maovice, tj. prema Drnišu, ali u istoj su razini, u sredini polje okolo zaseoci. Ja bih izbrisala to "malo" selo, mi smo tamo imali 4 učitelja, u Područnoj školi.I tko je to izmjerio kvadraturu. Podosoje i Kosore su prostorno mnogo manje pa im ne piše "malo"selo, sad je to u novije vrijeme naselje, ali sve su to sela bila.

3.Razlog iseljavanja:

Jako me smeta što ste jedino za selo Maovice, to lijepo selo, napisalo da su se iselili „ ali zbog siromaštva“, što nije točno, iselili su se zbog nerazvijenosti obližnjih većih gradića, a to su Sinj, Drniš i Vrlika (Sinj i Vrlika imaju fantastičan položaj) i molila bih vas da to izbrišete ili ako ne želite, onda to isto napišete za sva ostala sela. Od njih devet: Vinalić, Garjak, Ježević, Maovice, Podosoje, Otišić), pa čak Kijevo, Civljane, Cetina, niti jednom nije napisano da su se iselili radi siromaštva, nego samo Maovicama, jer ostali su bili tobože „bogataši“, a svi su isti. Oni koji su bili siromašni tamo su i ostali, a oni koji su bili probitačni ti su prvi otišli. Više se tamo naželo žita i okopalo kukuruza i krumpira nego u drugih.

Uspijevala je pšenica, kukuruz, ječam, raž, proso, zob, pir za stoku, izuzetno je plodno za krumpire i kupus, blitvu i grahorice (mahune, grah, grašak, bob), ne samo u Maovicama, nego na području imanja-Radnje postoje podzemne vode, koje vlaže zemlju i tu to jako uspijeva (također slikoviti vodeni izvor „Ždanj“).

Od voća su uspijevale jabuke, kruške, dunje, orah, beskrajno puno lješnjaka, bajam-badem, murva, oskoruše, mukinje, neki su brali zelje koji su poznavali vrijednosti tih biljaka, kupine za pekmez, te ljekovite i aromitizirane biljke na prilično niskoj planini ili visoravni Svilaje, a to su smilje, kadulja, majčina dušica, gospina trava, srčanik, stolisnik, igrali smo se s koviljem i brali zelenkade, bavilo se i pčelarstvom, pravili nezaboravne izlete-gušti sa starijima (djedom) prema planini Kozjak i „kupili“  puževe poslije kiše u podnožju kamenih klisura Crljenica.

Bavili su se ovčarstvom i govedarstvom, jer ima puno pašnjaka, živjeli su od mlijeka i mliječnih proizvoda, čiji je sir poznat kao maovički sir-delikatesni sir, koji se priprema na specifičan način, a koji je po ukusu i kvaliteti u rangu najkvalitetnijeg paškog sira,kajmak, jogurt i ostali milječni proizvodi, također kao i sav ovaj okolni kraj iz davnine su znalci za pripravljanje mesnih dimljenih proizvoda (dalmatinski pršut) i ostalih dimljenih mesnim proizvoda.  

Klima je izuzetno povoljna, čist zrak, vedro nebo. Sve ima svoje podgodnosti, tako da se neki hvale sa gegraf. položajem na glavnoj sesti D-1, u odnosu na ta sela, Maovice također imaju dobar položaj, nalaze se platou polja na cesti prema Drnišu što je našim seljanima pogodovalo za trgovinu (sajam stoke, hrane), a Vrlika je bila prilično blizu kao mali gradić za njihove osnovne potrebe.

Problem u tom području nisu bila sela, nego ulaganje u razvijanje manjih gradova Sinja, Drniša pa i Vrlike i u potpunosti zanemarena saobraćajne veze prema njima za potrebe stanovništva, u kojima nije bila niti jedna strukovna škola (frizer, kuhar, trgovačka škola, medicinska sestra), osim u Sinju gimnazija, gdje je Sinj sa fantastičnim položajem, pored polja, rijeke, blizina Splita bio totalno zapušten grad, gdje su tadašnja (već jepočelo 1965, 1970..itd.) djeca mogla ići u školu i vratiti se kući za svega 30 min, a također niko nije htio kopati, sa nerazvijenom mehanizacijom (plug i motika), jer tako je svugdje bilo, nego se dokopati lakšeg života i zaraditi plaću, a to su poduzeća u gradovima, da su ulagali u te manje gadove, bilo je ljudi koji su željeli tamo ostati i živjeti.

Uvijek je dobro lijepo govoriti i predstaviti neko selo ili grad, radi privlačnosti turizma, jer ljudi obnavljaju kuće i nude seoski turizam. 95.168.121.15 15:44, 23. travnja 2022. (CEST)[odgovori]

Svaka čast  Ponore, puno hvala ako ste vi to ispravili u vezi sela Maovice, ne piše više „ su malo selo“ nego samo „ su selo“, ni nepotrebni zaseoci, nego samo „Gornje i Donje“, jer kako se nekome frkne tako ubaci svoje prezime-zaseok….itd, kao što se i obično piše za sela npr. Donje i Gornje Glavice, svi oni imaju svoje zaseoke po prezimenima…itd. Sad je to lijepo, pismeno, sažeto i kulturno napisano, baš mi se dopada. To selo stvarno nije bilo za podcijenit, gdje su bili vrijedni ljudi, sve je vrvilo od rada i motike, gdje se sijalo, želo, vrlo, vijalo žito, okopavali i komušali kukuruzi, sadili krumpiri i kupus, nema potrebe da im se pridjeva siromaštvo, jer se u svim tim okolnim selima isto živjelo, u Maovicama, u njegovom svakom zaseoku bila su barem dva do tri bolja seoska gazdinstva, kao i svugdje, kako su bili vrijedni u selu tako su i gradu, samo za obrađivat zemlju treba mehanizacija, imperativ naših roditelja bila je da se mi obrazujemo, tako da su sva (90%) djeca koliko znam rođ. od 1956. pa na dalje završila srednju školu ili zanat, ja sam 1961,iselili smo 1970. tako da se ne hvatamo motike. 95.168.121.81 13:53, 26. travnja 2022. (CEST)[odgovori]