Putorana

Visoravan Putorana
Svjetska baština – UNESCO
Država	Rusija
Godina uvrštenja	2010. (36. zasjedanje)
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii, ix
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1234
Koordinate	69°00′00″N 93°00′00″E / 69.00000°N 93.00000°E / 69.00000; 93.00000
Putorana

Visoravan Putorana (ruski: плато Путорана) je visoka bazaltna visoravan koja se nalazi u planinskom području sjeverozapadnog kraja Srednjosibirske visoravani, pa prema sjeveru, sve do poluotoka Tajmir (Полуостров Таймыр), Rusija; 100 km sjeverno od polarnog kruga. Najviša planina je Kamen planina koja ima visinu od 1700 metara, a najbliže naselje je Norilsk. Visoravan većinom čini sibirski trap (vulkanski bazalt) i u njemu se nalaze najveća ležišta nikla u Rusiji. U njegovom središtu je jezero Vivi koje je ujedno i zemljopisno središte Rusije.

God. 1988. onovan je rezervat prirode Putorana kako bi se zaštitila najveća krda sobova (Rangifer tarandus) na svijetu, ali i velikorogog muflona (Ovis canadensis). Park ima veličinu od 1.887.251 hektara, a uprava mu je smještena u Norilsku. Od 2010. godine Putorana je upisana na UNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "potpun subarktički i arktički ekosustav u izoliranom planinskom vijencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, te nedirnute slatkovodne sustave rijeka i jezera".^[1]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Putorana

• Službena stranica Rezervata prirode Putorana (rus.)
• Visoravan Putorana (Natural Heritage

Protection Fund) (engl.)

v • u Svjetska baština Ruske Federacije Europa Kulturna dobra (18) Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.) Prirodna dobra (3) Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.) • Petroglifi na Onješkom jezeru i Bijelom moru (2021.) Azija Prirodna dobra (9) Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.) Nematerijalna svjetska baština (2) Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.) 1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije