Meksička kuhinja

Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka, na primjeru Michoacána
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Meksiko
Regija:	Srednja Amerika
Godina upisa:	2010.
Ugroženost:	ne
Poveznica:	UNESCO:00400

Meksička kuhinja i kuhinja okolnih područja, kombinira tradicije autohtonih Indijanaca i utjecaje španjolskih konkvistadora. Ona se temelji uglavnom na kukuruzu i mahunarkama (oko 20 različitih vrsta graha) i različitih vrsta čili papričica.

Osnovne sirovine u pripremi mnogih jela dobivene su mljevenjem zrna kukuruza. Tradicionalno su meksički Indijanci natapali kukuruza u lužini od pepela. Kroz ovaj proces nekoliko važnih aminokiselina, pogotovo niacin postaju lakše probavljive. Kukuruz ovim procesom dobiva nutritivnu vrijednost i prepoznatljiv okus, od kojeg se rade tortilje i sl.

Upotreba uobičajenoga kukuruznoga brašna u receptima za jela meksičke kuhinje, neće dati karakteristične okuse meksičke kuhinje. Danas se tortilje na sjeveru Meksika, spremaju od pšeničnoga brašna (špa. tortilla de harina), jer tamo kukuruz slabije uspijeva, a na jugu od kukuruznoga brašna (špa. tortilla de masa).

Osnovom meksičke kuhinje postale su namirnice koje su donijeli konkvistadori (riža, govedina, svinjetina, piletina, vino, češnjak i luk) u kombinaciji s autohtonim namirnicama poput: kukuruza, čokolade, rajčica, vanilije, avokada, guave, papaje, ananasa, čilija, graha, tikve, batata, kikirikija, purice i različitih vrsta ribe.^[1] Meksička je hrana poznata po raznolikim okusima, intenzitetu, te bogatstvu začina.^[2]

Meksička kuhinja upisana je u UNESCO-ovu Nematerijalnu svjetsku baštinu.

• ceviche,
• chile relleno,
• enchiladas,
• gordita,
• guacamole,
• machaca,
• mole poblano,
• picadillo,
• quesadilla,
• salša,
• tacos,
• tortilja.

v • u Svjetska baština u Meksiku Kulturna baština (27) Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.) Prirodna baština (6) Otočje Revillagigedo (2016.) • Rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar (2013.) • Otoci i zaštićena područja u kalifornijskom zaljevu (2005.) • Rezervat biosfere Sian Ka'an (1987.) • Zaštićeno područje kitova El Vizcaíno (1993.) • Rezervat biosfere leptira Monarha (2008.) Mješovita baština (2) Grad Maya Calakmul (2002.) • Rezervat biosfere Tehuacán-Cuicatlán (2018.) Nematerijalna svjetska baština (7) Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)