[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Morska geologija

Izvor: Wikipedija
Oceanska kora formira se na oceanskom grebenu, dok se litosfera potiskuje u astenosferu u rovovima.

Morska geologija ili geološka oceanografija je znanost koja proučava povijest i strukturu oceanskog dna. Uključuje geofizička, geokemijska, sedimentološka i paleontološka istraživanja oceanskog dna i obalne zone. Snažno je povezana s fizičkom oceanografijom.

Morskogeološke studije bile su od izuzetne važnosti za pribavljanje dokaza o širenju morskog dna i tektonici ploča u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Duboko oceansko dno posljednja je neistražena granica i detaljno mapiranje u svrhu podrške vojnim (podmornice) i ekonomskim ciljevima (nafta i vađenje metala) pokreće istraživanja.

Pregled

[uredi | uredi kôd]
Brazda se formira na granici gdje se dodiruju dvije tektonske ploče.

Vatreni prsten oko Tihog oceana s pratećim intenzivnim vulkanizmom i seizmičkom aktivnošću predstavlja veliku prijetnju zbog katastrofalnih potresa, cunamija i vulkanskih erupcija. Bilo koji sustavi za rano upozoravanje na ove katastrofalne događaje zahtijevat će detaljnije razumijevanje morske geologije obalnih područja i područja otočnih lukova.

Proučavanje sedimentacije u priobalju i dubokom moru te taloženja i stope rastvaranja kalcij-karbonata u raznim morskim sredinama ima važne implikacije na globalne klimatske promjene.

Otkriće i kontinuirano proučavanje vulkanizma u zoni srednjooceanskih grebena i hidrotermalnih izvora, najprije u Crvenom moru, a kasnije i duž Istočnopacifičkog i Srednjoatlantskog grebena, bili su i nastavljaju biti važno područje morskogeoloških istraživanja. Ekstremofilni organizmi otkriveni u ovim hidrotermalnim sustavima i njihovom susjedstvu izraženo su utjecali na naše shvaćanje života na Zemlji i, potencijalno, porijekla života u takvoj sredini.

Oceanski rovovi jesu duge (mogu se protezati cijelom hemisferom), ali uske topografske depresije morskog dna i ujedno njegovi najdublji dijelovi.

Marijanska brazda najdublji je poznati podmorski rov i najdublje mjesto u samoj Zemljinoj kori. Smještena je u zoni subdukcije, gdje se Pacifička ploča podvlači pod Filipinsku. Dno brazde dublje je ispod površine mora nego vrh Mount Everesta iznad nje.

Također pogledajte

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Erickson, Jon (1996), Marine Geology: Undersea Landforms and Life Forms, Facts on File; ISBN 0-8160-3354-4
  • Seibold, E. i W. H. Berger (1994), The Sea Floor: An Introduction to Marine Geology, "Springer-Verlag"; ISBN 0-387-56884-0

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kôd]