[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Ludwig Feuerbach

Izvor: Wikipedija
Ludwig Feuerbach

Ludwig Andreas Feuerbach (Landshut, 28. srpnja 1804.Rechenberg, 13. rujna 1872.), njemački filozof i antropolog. Vodeći mislilac među lijevim hegelijancima.

Kritičar idealizma i religije. Smatrao je da se civilizacija treba odreći i jednog i drugog, ako želi postići napredak. U kasnijim radovima nastoji razviti teoriju materijalističkog humanizma, i etiku ljudske solidarnosti.[1]

U početku je pristalica Hegelove filozofije, kod kojeg je studirao. Kasnije, pod utjecajem revolucionarnih zbivanja u Europi sredinom 19. stoljeća, postaje predvodnikom radikalnih, lijevih (mladih) hegelijanca, koji su razvijali kritičku komponentu Hegelovog učenja i potkopavali reakcionarnu vezu filozofije, države i kršćanstva u tadašnjoj Pruskoj te na koncu stvorili potpuno suprotnu filozofiju od Hegelove.[1]

Kao i neki drugi radikalni filozofi toga vremena i prostora, ostao je bez posla na fakultetu i veći dio života djelovao izvan akademske zajednice.

Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa. Smatraju ga mostom između dvaju mislilaca, Hegela i Marxa. U novije se vrijeme njegova kasnija, zrela promišljanja vrednuju kao bitan doprinos filozofiji.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u bavarskom gradu Landshutu, a otac mu je bio pravnik. Studirao je protestantsku teologiju u Heidelbergu, a 1824. seli u Berlin, gdje dvije godine studira filozofiju kod Hegela.[2] Doktoriravši 1828., dobiva mjesto docenta u Erlangenu.

Kao 26-godišnjak anonimno objavljuje Misli o smrti i besmrtnosti, spis u kojem odbacuje besmrtnosti i božju transcendentnost. Iako se njome potvrdio kao vodeći mislilac među lijevim hegelijancima, knjiga će biti zabranjena i koštati Feuerbacha profesorskog mjesta u Erlangenu, ali i akademske karijere, koju okončava 1837.[3]

Živio je uglavnom od prihoda tvornice u obiteljskom vlasništvu; nakon njenog bankrota, živi skromno u Nürnbergu do smrti.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Misli o smrti i besmrtnosti, 1830.
  • Prema kritici Hegelove filozofije, 1839.
  • Bit kršćanstva, 1841.
  • Principi filozofije budućnosti, preveo Vuko Pavićević

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c http://plato.stanford.edu/entries/ludwig-feuerbach/
  2. The Oxford Companion to Philosophy, ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 297 ISBN 0-19-926479-1
  3. http://www.goethe.de/ins/cs/prj/uak/phi/frb/srindex.htm

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Ludwig Feuerbach