[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Lenni Lenape

Izvor: Wikipedija
Lenape-žene (1910)
Teritorij Lenape Indijanaca.

Delaware (Lenni-Lenape, Lenni Lenape), značajan indijanski narod ili rasa, koja se u povijesti sastojala od mnogobrojnih manjih skupina i granala se u tri glavne grane, to su: Munsee, Unalachtigo i Unami. Danas žive na više rezervata i u nekoliko saveznih država u SAD-u. Jezično pripadaju porodici Algonquian. najsrodniji su plemenima Nanticoke, Conoy i Powhatan na jugu i Mahican i Wappinger, na sjeveru.

Ime Delaware dolazi po lordu Delararu (Earl De La Warr), drugom guverneru Virginije, koje je dano jednoj rijeci, i kasnije rijeci i Lenni Lenape Indijancima. Ovaj naziv danas nalazimo kao ime gradovima po državama Arkansas, Iowa, Kentucky, Missouri, New Jersey, Ohio, i Oklahoma. Sami sebe nazivaju Lenni Lenape, odnosno 'pravi ljudi' , "true men," ili "standard men". Francuzi su ih nazivali 'vučjim narodom' Loup, odnosno "wolf," kako su to preveli Amerikanci. Kod drugih domorodačkih plemena, barem onih koja smatraju da su njihovog porijekla, nazivali su ih Mochomes, ili 'djedovi' "grandfather." Kod neprijateljskih plemena, kao što su to Irokezi, poglavito pleme Mohawk, njima jezično nesrodnima, i koji ih nisu mogli razumjeti, postojao je naziv A-ko-tca-ka'nen ili Tca-ka'nen u značenju 'mucavci' , ili 'oni koji mucaju' , odnosno "One who stammers in his speech," a slično su ih nazivali i Mohawkima srodni Oneida i Tuscarora Indijanci. Drugi nazivi su manje poznati, kod Wichita se za Delavarce koristiop naziv Nar-wah-ro. Oblik Renni Renape varijanta je od Lenni Lenape koja se javlja u r-dijalektu.

Plemena i bande

[uredi | uredi kôd]
Lokacija najglavnijih Lenape-bandi.

Tri glavne grane ili plemena su: Munsee u sjevernom New Jersey i susjednim predjelima New Yorka zapadno od rijeke Hudson; Unalachtigo sjeverni Delaware, jugoistočna Pennsylvania, i južni New Jersey; i Unami do zapadnog Long Islanda. Svako od ova tri velima plemena sastoji se od niza manjih ogranaka.

Munsee "people of the stoney country", čije se ime javlja i u varijantama Minassiniu, Minisink, Minsi, Moncy, Monthey, Mundock, Muncey, Munsi i Muncie. Plemena Catskill, Mamekoting, Waranawonkong i Wawarsink, poznata su pod kolektivnim imenom Esopus. U Munseeje spadaju:

Unalachtigo:

Unami:

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Poglavica Lapowinsa
Ugovor iz 1682. između Lenapa i Williama Penna; Benjamin West(1771)

Prema tradicionalnoj povijesti Delaware Indijanaca zapisanoj u svetim tekstovima 'crveni urez' ili walam olum, njihova pradomovina bila je negdje na sjeverozapadu. Njihove tri glavne grane, po svoj prilici vezane u labavi savez bile su Munsee (Wolf) s totemom vuka, Unami ili Turtle s totemom kornjače i Unalachtigo ili Turkey s totemom purana. Oko 1600. godine ova plemena locirana su u dolini rijeke Delaware od Cape Henlopena, Delaware, sjeverno do donjeg toka Hudsona u južnom New Yorku. U posljednjih 300 godina Delavarci su preseljavani najmanje 20 puta. Do 1900. godine živjeli su na područjima sadašnjih država Delaware, New Jersey, New York, Pennsylvania, Zapadna Virginia, Ohio, Michigan, Indiana, Missouri, Arkansas, Louisiana, Teksas, Wisconsin, Kansas i Oklahoma, i kanadskoj provinciji Ontario.

Nizozemci u kontakt Unami i Munsee Indijancima dolaze još 1609, a Šveđani 1637. sa skupinom Unalactigo. Svoj prvi ugovor potpisuju s Williamom Pennom, utemeljiteljem Pennsylvanije, koji se odvijao ispod jednog brijesta u selu Shackamaxon, današnji Kensington u okrugu Philadelphia, Pennsylvania. penn želi zemlju steći kupnjom a ne osvajanjem, i za zemlju za njegovu koloniju plaća im 1,200 funti. U kasnija vremena Delavarci neće biti tako sretne ruke. Godine 1720. dolaze pod vlast Irokeza i postupno ih prema zapadu potiskuju kolonisti, pa 1724 pristižu u područje Alleghenyja i 1742 na Susquehannu. Na poziv Wyandota 1751, oni počinju sebi podizati naselja u istočnom Ohiju, i naskoro veliki dio njih našao se na Muskingumu i drugim pritocima Ohia. Podupirani Francuzima i drugim zapadnim plemenima oslobađaju se irokeške kontrole i staju na stranu nasuprot engleskih naseljenika sve do poznatog ugovora u Greenvilleu (1795; Treaty of Greenville), koji je uslijedio nakon bitke na Fallen Timbersu (Battle of Fallen Timbers). Ugovor potpisuju plemena Wyandot, nekoliko bandi Delaware Indijanaca, Shawnee, nekoliko bandi Ottawa, Chippewa, nekoliko bandi Potawatomi Indijanaca, nekoliko bandi Miami Indijanaca, Wea, Kickapoo i pleme Kaskaskia.

Delavarci su pokršteni još tijekom 17. i 18. stoljeća od strane moravskih misionara. Oko q1770 od plemena Miami i Piankashaw dobivaju i dozvolu da se nastane između rijeka Ohio i White u Indijani. Godine 1789. dozvolom španjolskog governmenta, dio ih se seli u M;issouri i kasnije u Arkansas, zajedno s bandom Shawnee Indijanaca, a nakon toga migriraju za Teksas. Do 1835. većina Delaware bandi okuplja se u Kansasu, ali su 1867. većinom preseljeni u Oklahomu gdje se neki naseljavaju na području dodijeljenom Cherokeema (Cherokee Nation), a ostali Caddo i Wichita Indijancima na jugozapad Oklahome. Dio Munsee Indijanaca sada žive s plemenom Stockbridge u Wisconsinu, a ostali su se raspršili po drugim dijelovima Sjedinjenih Država. U Ontariju u Kanadi, žive tri bande, to su Delawares of Grand River, blizu Hagersvillea; Moravians of the Thames na rijeci Thames, blizu Bothwella; i Munceys of the Thames, blizu Munceya. Gotovo sve ove grupe pripadaju Munseema. Mooney je procijenio da im je 1600. broj iznosio oko 8,000, uključujući i pleme Canarsee s Long Islanda. popisom iz 1910 u SAD-u ih je bilo 914 Delawara i 71 Munsee, kojima bi trebalo pribrojati i one iz Kanade, što bi sveukupno iznosilo oko 1,600. Na rezervatu s Wichitama 1937.bilo ih je 140.

Broj Delavaraca danas (2005) iznosi ukupno 13,500, i to 10,000 u Oklahomi, to su Delaware Indian Tribe of Western Oklahoma, sa središtem u gradu Anadarko i Delaware (Lenape) Indian Tribe of Oklahoma, sa središtem u gradu Bartlesville; 2,000 u Ontariju; i 1,500 u Wisconsinu na Stockbridge-Munsee Reservation, sa srewdištem u Bowleru.

Etnografija

[uredi | uredi kôd]
Obnovljene kuće Moravian Delavaraca u Schoenbrunnu, Ohio.

Rani izvještaji Delavarce opisuje kao gostoljubiv narod. Njihova sela, kod Unami i Unalachtigo bandi, uglavnom nisu bila fortificirana, ali zbog blizine Mohawka, kod Munsee Indijanaca jesu. Sela su naseljena tijekom ljetnog perioda, s populacijom od nekoliko stotina duša. Individualne zemlje nije bilo, ali su postojala obiteljska lovačka područja. Imali su 3 tipa wigwama, kružni s kupolastim krovom, pravokutni sa sljemenom gredom i pravokutni s lučnim krovom. Kanui se nisu koristili kao što je slučaj na Velikim jezerima, od brezove kore (birchbark canoe), nego je bio dubljen u deblu (dugout canoe). Muškarci su se bavili lovom i ribolovom, a žene agrarnim poslovima, a uzgajao se kukuruz, duhan, grah, tikve i drugo, na poljima koja su se često prostirala na preko 200 akara. Delaware muškarci pomno su odstranjivali sve dlake s lica, običaj dobro poznat kod južnoameričkih Munde i Abipón Indijanaca. Žene su svoja lica bojala crvenim okerom, a tetoviranje je bilo uobičajeno kod oba spola. Ratnici su na glavi nosili uvojak skalpa koji je stajao uspravno, stil frizure ,često nazivan 'mohawk', dok su stariji muškarci puštali kosu da raste duga. Sachem (poglavica) kod Lenapa nosio je samo jedno orlovo pero. Odjeća je od jelenje kože, ukrašena zrncima školjaka ili dikobrazovim bodljama, pernatim ogrtačima i drugim ornamentima. Nos su bušili i kroz probijeni septum nosili srebrne alkice. Posebnih ženidbenih ceremonija nisu imali, a obitelj je najčešće monogamna.

Njihove religiozne ceremonije centrirane su oko posvećene 'velike kuće', ceremonije poznate u njihovom jeziku kao Gamwing, koja se održava godišnje, tijekom koje se ljudi zahvaljuju Velikom duhu i polubogovima (vidiArhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2006. (Wayback Machine)). -Snovima se, kao i kod drugih Indijanaca, pridaje veliki značaj, a i sami šamani (svećenici) dijelili su se na dvije klase, tako je jedan bio onaj koji je tumačio snove i pretkazivao budućnost. Druga klasa šamana bavila se izlječenjem bolesnih. Svoje mrtve sahranjivali su u plitkim grobovima, ali su metode bile različite, u ispruženom ili skvrčenom položaju, pojedinačno i ponekad grupno. Lenape su vjerovali i u zagrobni život, ali bez kršćanskog koncepta raja i pakla. Svoja imena nerado izgovaraju, i u upotrebi su uobičajeno razni nadimci, također čest običaj među različitim indijanskim skupinama.

Sveti tekstovi Walam Olum

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Adams, Richard C. “A Brief History Of The Delaware Indians”. U.S. 59th Cong. 1st Session. Vol. 8, no. 501. (Serial Document 4916 no. 501).
  • Connelley, William Elsey. “The Delawares”. A Standard History of Kansas and Kansans. Chicago: Lewis Publishing Company, 1918.
  • Cutler, William G. “The Delawares or Lenapes”. History of the State of Kansas. Chicago: A. T. Andreas, 1883.
  • Zeisberger, David. Delaware Indian and English Spelling Book for the Schools of the Mission of the United Brethren with Short Historical Accounts from the Old and New Testament and other Useful Instructions for Children. Philadelphia: Mary Cist Press, 1806.
  • Weslager, C.A. (Clinton Alfred). The Delaware Indians: A History. New Brunswick, New Jersey: Rutgers University Press, 1972.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]