Historia Salonitana Maior
Historia Salonitana Maior (HSM), nadopuna i prerada srednjovjekovne kronike iz 13. stoljeća Historia Salonitana splitskog kroničara Tome Arhiđakona (o. 1200. - 1268.), nepoznata autora, čija se najranija kompilacija datira u početak 16. stoljeća. Obuhvaća događaje do 1185. godine te dodaje unose o prvom hrvatskom kralju, splitskim crkvenim saborima iz 925. i 928. godine te nekoliko papinskih pisama, primjerice ono pape Ivana X. kralju Tomislavu i knezu Mihajlu, slavenskom bogoslužju, kao i opis nasilne smrti hrvatskog kralja Zvonimira.[1]
Postoji nekoliko latinskih prijepisa tog djela, a među važnijima su rukopis koji se nalazi u arhivu Congregatio de propagande fide s početka 16. stoljeća i dva Barberinska rukopisa, oba s početka 17. stoljeća, koja se čuvaju u Biblioteca Apostolica Vaticana u fondu Barberini. Ostalih šest rukopisa izvedenice su navedena dva.[2]
O porijeklu, nastanku i vjerodostojnosti ove kompilacije postoje različita mišljenja u hrvatskoj historiografiji.[3] Hrvatska povjesničarka Nada Klaić vjeruje da je ta kompilacija nastala u 14. stoljeću, a najzanimljivi joj je dio koji uključuje Pactu Conventu, a koji se nalazi u poglavlju pod naslovom "Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske" (Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae), a dio je Trogirskog rukopisa Historije Salonitane iz 14. stoljeća.
- Splitski kroničar koji nam je ostavio uvid u najraniju hrvatsku povijest - 1268. - povijest.hr
- Toma Arhiđakon - Hrvatska enciklopedija
- Historia Salonitana Maior - povijesni-izvori.webnode.hr
