Krizofanska kiselina

Krizofanska kiselina ${\displaystyle {\ce {C15H10O4}}}$
Kemijska struktura krizofanola
IUPAC nomenklatura	1,8-dihidroksi-3-metil-9,10-antrakinon
Ostala imena	Krizofanska kiselina Krizofanol
Identifikacijski brojevi
CAS broj	481-74-3 ✓
EC broj	207-572-2 ✓
PubChem broj	10208 ✓
Osnovna svojstva
Molarna masa	254,241 g·mol−1
Izgled	Zlatnožute pločice
Talište	196 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti nepoznat znak opasnosti
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Krizofanska kiselina ili krizofanol, C₁₅H₁₀O₄ (C.I. 75400), talište 196 °C, izlučuje se u obliku zlatnožutih pločica iz etanola i benzena. Nalazi se u korijenju rabarbare (lat. Rheum officinale) i u kori kiselica ili štavelja (lat. Rumex obtusifolius, R. nepalensis, R. celonianus). Krizofanska kiselina boji vunu namočenu kromnim solima crveno.^[1]

Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Podrobniji članak o temi: Bojilo

Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju kinonske strukturne dijelove. U prirodi se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili pigmenti. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati naftokinona i antrakinona. U prvoj su skupini alkanin, juglon i loson, a u drugoj alizarin, frangulaemodin i krizofanska kiselina.

Podrobniji članak o temi: Antrakinon

Antrakinon (antra[cen] + kinon), kemijske formule C₁₄H₈O₂, je najvažniji derivat antracena. Antrakinon je blijedožuta kristalna tvar netopljiva u vodi, slabo topljiva u alkoholu, eteru i acetonu. Dobiva se oksidacijom antracena s pomoću natrijeva dikromata i sintetski iz anhidrida ftalne kiseline i benzena. Služi za proizvodnju važnih antrakinonskih bojila, na primjer alizarina.^[2]

Obična rabarbara (lat. Rheum officinale). Kiselica ili štavelj (lat. Rumex obtusifolius). Kiselica ili štavelj (lat. Rumex obtusifolius). Sjemenke kiselice ili štavelja.