Kara-Bogaz-Gol
Kara-Bogaz-Gol Garabogazköl | |
---|---|
Zaljev | |
Satelitska snimka (1995.) | |
Položaj | |
Koordinate | 41°21′07″N 53°35′43″E / 41.35194°N 53.59528°E |
Jezero | Kaspijsko jezero |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Površina | 18000 km2 |
Kara-Bogaz-Gol ("jezero crnog tjesnaca"), Garabogazköl ili Garabogazköl Aylagy ("zaljev jezera crnog tjesnaca") je plitka, vrlo slana laguna u blizini Kaspijskog mora u sjeverozapadnom Turkmenistanu.[1][2] Laguna ima varijabilnu površinu, obično oko 18,000 km2.[2] Od Kaspijskog jezera ga odvaja uski, stjenoviti greben koji ima vrlo uski otvor kroz koji vode Kaspijskog jezera teku u njega. Vjerojatno postoji podzemni tok vrlo slane vode kada je zimi isparavanje manje. Volumen lagune fluktuira sezonski, što je naglašeno njenim jezercima za isparavanje soli i sezonski suhim slanim ravnicama.
U blizini se nalazi grad Garabogaz, oko 50 km (31 mi) sjeverno od kanala između glavnog Kaspijskog bazena i lagune Garabogazköl.
Vodeno tijelo je dobilo ime po obližnjem gradu Garabogazu. Ime je izvorno primijenjeno na uski tjesnac koji povezuje zaljev s Kaspijskim jezerom. Voda u tjesnacu, nazvana "grlo" (tur. bogaz), je bila tamniji od vode s obje strane, pa je nazvan "tamnim" ili "crnim" (tur. gara), dakle garabogaz. S vremenom je to ime primijenjeno na sam zaljev i naposljetku na grad.[3]
Salinitet lagune je u prosjeku oko 35%, u usporedbi s 1,2% u Kaspijskom moru i između 3% i 4% u oceanima diljem svijeta.[4] Zbog iznimno visoke slanosti, usporedive s Mrtvim morem, ima malo ili nimalo morske vegetacije. Lokalno stanovništvo vadi velike naslage evaporita koje se većinom sastoje od soli na južnoj obali od 1920-ih, no 1930-ih je ručno sakupljanje prestalo i industrija se pomaknula na sjeverozapad u svoje današnje središte u blizini Garabogaza. Od 1950-ih nadalje, podzemna se voda crpila s razina nižih od samog zaljeva, dajući vrjednije vrste soli. Godine 1963. u Garabogazu je započela izgradnja modernog pogona za povećanje proizvodnje slanih proizvoda tijekom cijele godine, neovisno o prirodnom isparavanju. Izgradnja tvornice završena je 1973. godine.
U ožujku 1980. radnici su blokirali Kaspijsku vezu zbog zabrinutosti da isparavanje ubrzava pad u Kaspijskom moru.[2] Rezultirajuća "zdjela soli" uzrokovala je raširene probleme raspršivanja soli zrakom,[5] navodno trovajući tlo i uzrokujući zdravstvene probleme stotinama kilometara niz vjetar prema istoku.
-
Vode teku kroz uski ulaz iz Kaspijskog mora (lijevo) u Garabogazköl
-
Garabogazköl je vidljiv na istočnoj obali Kaspijskog jezera
Godine 1984. jezero je potpuno presušilo. U lipnju 1992., kada je razina Kaspijskog mora ponovno porasla, barijera je uklonjena po nalogu turkmenistanskog predsjednika Saparmurata Niyazova, čime je Kaspijska voda ponovno napunila lagunu.[6]
Laguna je tema knjige Kara-Bugaz ruskog pisca Konstantina Paustovskog iz 1932. godine. U njemu hvali osnivanje lokalne industrije soli od strane sovjetske vlade 1930-ih.[7][8][9]
Godine 1935. filmski redatelj Aleksandr Razumni snimio je film Kara-bugaz (Kara-Bugaz) temeljen na Kara-Bugazu Paustovskog, s glazbom Mihaila Ipolitova-Ivanova.[10]
- ↑ Turkmenistan. Geo-Data: The World Geographical Encyclopedia. 2003
- ↑ a b c Kosarev, Aleksey; Kostianoy, Andrey; Zonn, Igor. 2. studenoga 2008. Kara-Bogaz-Gol Bay: Physical and Chemical Evolution. Aquatic Geochemistry. 15 (1–2): 223–236. doi:10.1007/s10498-008-9054-z. S2CID 129907319
- ↑ Atanyýazow, Soltanşa. 1980. Түркменистаның Географик Атларының Дүшүндиришли Сөзлүги [Explanatory Dictionary of Geographic Names in Turkmenistan]. Ылым. Ashgabat. str. 86
- ↑ Aladin, Nicolai; Plotnikov, Igor. 2004. Lake Basin Management Initiative - The Caspian Sea (PDF) (izvješće)
- ↑ Micklin, Philip P. Environmental Resources and Constraints in the Former Soviet Republics (1994). The National Council for Soviet and Eastern European Research. Page 9.
- ↑ Demolition of a disastrous dam. New Scientist. 11. travnja 1992.
- ↑ Konstantin Paustovsky (1977). The Black Gulf. Westport, Conn. : Hyperion Press. ISBN 978-0-88355-411-1.
- ↑ Priestland, David. 1. listopada 2010. Engineers of the Soul. History Today
- ↑ Ruch, Julie Ella. 2013. Engineers of the Soul: The Grandiose Propaganda of Stalin's Russia. Canadian Slavonic Papers. 55 (1/2): 246–247. ISSN 0008-5006
- ↑ Westerman, Frank. 8. lipnja 2010. Discovering Stalin's banned film. Today. BBC Radio 4. Pristupljeno 24. prosinca 2019.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kara-Bogaz-Gol |