Futur prvi
| Glagolska vremena |
|---|
| Jednostavni glagolski oblici |
| Infinitiv |
| Prezent |
| Aorist |
| Imperfekt |
| Imperativ |
| Glagolski pridjev |
| Glagolski prilog |
| Složeni glagolski oblici |
| Perfekt |
| Pluskvamperfekt |
| Kondicional |
| Futur prvi |
| Futur drugi |
| Pasivni glagolski oblici |
Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I ili buduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.
Futur prvi glagola raditi:
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | ja ću raditi | mi ćemo raditi |
| 2. | ti ćeš raditi | vi ćete raditi |
| 3. | on će raditi | oni će raditi |
Specifična futuru prvom jest morfološka promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s -ti gube dio infinitivnog nastavka:
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | radit ću | radit ćemo |
| 2. | radit ćeš | radit ćete |
| 3. | radit će | radit će |
Krnji se infinitivni nastavak -t piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami.
Glagoli čiji infinitivi završavaju na -ći ne prolaze kroz istu promjenu:
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | peći ću | peći ćemo |
| 2. | peći ćeš | peći ćete |
| 3. | peći će | peći će |
Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima.
Futur prvi pomoćnih glagola biti i htjeti:
| glagol biti | glagol htjeti | |
|---|---|---|
| Futur prvi |
|
|
| Futur prvi - inverzija |
|
|
- Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
- Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.
- U ovom primjeru nije nužno jasno je li se uragan već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.
- Česta je pojava zamjene futura prvog prezentom nesvršenog vida:
- Stižem prvim vlakom. umjesto Stići ću prvim vlakom.
U zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim jezicima kao što su: poljski, češki, slovački, ruski, bjeloruski i ukrajinski futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola biti " i infinitiva glavnog glagola.
Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | budem peći | budemo peći |
| 2. | budeš peći | budete peći |
| 3. | bude peći | budu peći |
Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti.
U bugarskom se jeziku futur I tvori pomoću riječi šte (ще) i prezenta glavnog glagola. Riječ šte (ще) je izvedenica od pomoćnog glagola htjeti.
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | šte pečem | šte pečemo |
| 2. | šte pečeš | šte pečete |
| 3. | šte peče | šte peku |
U timočkom (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ću/će i prezenta glavnog glagola.
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.