Durga Puja

Durga Puja
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Indija
Regija:	Azija
Godina upisa:	2021.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00703

Durga Puja [dʊrɡaː puːdʒaː] svečanost je bitna u hinduizmu, poznata i kao Durgotsava, a čin je štovanja popularne božice Durge,^[1] koja je najvažnije božanstvo u šaktizmu, hinduističkoj sekti čiji pripadnici slave Šakti (Shakti), stvoriteljsku moć Vrhovnog Bića. Svečanost je vrlo popularna u Zapadnom Bengalu, Assamu, Tripuri, Odishi, Bangladešu i Nepalu, smatrana ključnom u šaktizmu te je obilježena recitiranjem hvalospjeva, darivanjem, posjećivanjem rođaka, gozbama i procesijama.

Mitologija spominje Durgu kao oblik Devi („Božica”), koja predstavlja žensku snagu. Durga Puja događa se kad i festival Navaratri, a osim Durge, božanstva proslavljena tijekom festivala — Lakšmi (božica obilja), Sarasvati (božica znanja i glazbe), Ganeša (bog novih početaka) i Kartikeja (bog rata) važna su u kulturi i religiji zbog povezanosti sa srećom. Ta su božanstva, prema bengalskim tradicijama, Durgina djeca te je Durga viđena kao majka koja posjećuje svoju djecu. Durga je smatrana Velikom majkom i ratnicom. Premda je Durga Puja drevni običaj, čije je uporište tekst Devi Mahatmya, pravi korijeni običaja nisu jasni. Svečanost je postala vrlo popularna u Britanskoj Indiji, a danas je bitna i za Indijce u dijaspori.

Tijekom Durge Puje, štovatelji izvode simboličnu žrtvu, spaljivajući prikaz demona zvanog Mahishasura, koji je spomenut u svetom tekstu kao oličenje zla. Postoje i životinjske žrtve, premda rjeđe.

Prije početka festivala, mlađi članovi zajednice skupljaju donacije i izrađuju prikaze, koje danas često prikazuju pobjedu božice nad zlom koje se događa odbačenima i prezrenima, poput prostitutki, ali pobjeda božice predstavlja i slavljenje ženstvenosti i duhovnosti.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Durga Puja

• Banerjee, Sudeshna (2004). Durga Puja: Yesterday, Today and Tomorrow. Rupa and Co, Kolkata. ISBN 81-291-0547-0.
• Bhattacharyya, BK. 6. listopada 2008. Earthen sculptures of Goddess Durga. The Assam Tribune. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2012.

v • u Svjetska baština u Indiji Kulturna baština (32) Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.) Prirodna baština (7) Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans1) (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.) Mješovita baština (1) Nacionalni park Khangchendzonga (2016.) Nematerijalna svjetska baština (14) Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.) 1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]