Deseteronošci

Deseteronošci
Maja crispata
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Arthropoda
Razred:	Malacostraca
Podrazred:	Eumalacostraca
Nadred:	Eucarida
Red:	Decapoda
Podredovi
Dendrobranchiata Bate, 1888 Macrura Reptantia Bouvier, 1917 Pleocyemata Burkenroad, 1963
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.

Ordo Decapoda Latreille, 1802

U Jadranu obitavaju brojne vrste koje pripadaju velikom broju porodica a najpoznatije su kozice (nekoliko porodica) i jastozi.

Jastozi ili Palinuridae u Jadranu imaju predstavnika jastoga, najcjenjenijeg u toj porodici, znanstveno nazvan Palinurus elephas.

Rakove pucavce (Alpheidae) koji pripadaju natporodici Alpheoidea karakteriziraju asimetrična kliješta, a pretpostavlja se da komuniciraju pomoću pucketnja. Neke vrste rakova pucavaca koje žive u Jadranu su: mali pucavac (A. dentipes), crveni pucavac (Alpheus glaber), pucavac (Synalpheus gambarelloides), Veliki pucavac (Alpheus macrocheles), sićušni pucavac (Athanas nitescens) i pucavac škrgaš (Automate branchialis).

Rakovi Calappidae ili crvenopjege rakovice pripadaju natporodici Calappoidea, a u Jadranu živi Crvenopjegava rakovica Calappa granulata koja se često ulovi u mrežu stajačicu

Porodica Callianassidae nekada je pripisivana vlastitoj natporodici. To su manji račići koji žive zakopani u mulju. Slični su karlićima, ali su im lijeva kliješta glomaznija. Glavna vrsta je Callianassa tyrrhena, a i u Jadranu još žive: Bijeli medo (Callianassa candida), Podzemni medo (Callianassa subterranea), Režnjasti medo (Calliax lobata) i Nazubčani medo (Callianassa denticulata) Rakovi kopači (Atelecyclidae) žive na većim dubinama, žive u rupama i nisu toliko poznati. Porodica pripada natporodici Cancroidea. U Jadranu žive vrste Okrugli kopač (Atelecyclus rotundatus) i Dlakavi kopač (Atelecyclus undecimdentatus)

Rakovi samci Diogenidae u Jadranu imaju pet predstavnika: kućar, rak samac, moruzgvin samac, diogenov samac i okati rak samac.

Dorippidae ili kratkorepci zadnjim nogama nose predmete sa dna a drže ih poviše oklopa. U Jadranu žive: rak nosač Rak nosač (Ethusa mascarone) i Medorippe lanata ili Vuneni kratkorepac.

Dromiidae ili kosmači u Jadranu imaju predstavnika Dromia personata, lokalno nazivan kosmač

Rak žbirac Eriphia verrucosa pripada porodici Eriphiidae, a odlikuje se snažnim kliještima

Rakovi Strigljači (Galatheidae) imaju 9 predstavnika u jadranu a odlikuju se dugim kliještima. Jedan od njih poznat je u narodu kao smrt ili hrapavi hlapić a naraste do 12 cm.

Šuše ili Grapsidae u Jadranu zastupaju rodovi Planes i Pachygrapsus svaka s jednom vrstom. Rakovi koje poznajemo kao Svijetložućkasta šuša, Šuša biserčica i Šarena šuša ne pripadaju porodici šuša nego porodici Varunidae. U prave šuše pripadaju samo Šuša (Pachygrapsus marmoratus) i [[Pelagična šuša]] (Planes minutus), ali svi oni žive uz hridovitu obalu gdje se često mogu vidjeti i pripadaju natporodici Grapsoidea.

Laomediidae ili noćna krugala u Jadranu imaju predstavnika Noćno krugalo Jaxea nocturna. Druga vrsta roda Jaxea je Jaxea novaezealandiae koja je opisana tek 1966. a živ uz Novi Zeland.

Porodica Leucosiidae ili ebalie su sitnije vrste koje se danju zakapaju u mulj i pijesak, a noću se izlaze hraniti. U Jadranu živi 7 vrsta

Porodica škampa (Nephropidae) ima dva predstavnika Homarus gammarus (Hlap) i Nephrops norvegicus (Škamp)

Samotnjaci ili Paguridae za razliku od rakova samaca njihova desna kliješta su snažnija i izražajnija. U Jadranu živi više vrsta kao što su: Dlakavi rak pustinjak, Strašljivi samotanac, Kratkonogi samotanac, Čekinjasti rak pustinjak i drugi.

Parthenopidae ili šestila imaju u srazmjeru s tijelom glomazna kliješta. U Jadranu žive Šestilo, Malo šestilo, Dugoklješto šestilo i Ružićasto malo šestilo.

Runjavci ili Pilumnidae su maleni obalni račići obrasli dlačicama. U jadranu žive Strigljača, Runjavac, Runjavi kliještavac i Strigljačica.

Čuvarkuće ili Pinnotheridae žive u dagnjama, periskama i kamenicama. U vrijeme parenja napuštaju domaćina. Čuvarkuća i Mala čuvarkuća žive u Jadranu.

Porodici sitrovi ili Pirimelidae pripadaju maleni obalni račići s bodljikavim izraslinama sprijeda na oklopu. U Jadranu žive Šareni zubac i sitar.

Rakovi veslači ili Portunidae imaju spljoštene zadnje noge kojima se ukopavaju u pijesak. U Jadranu ih živi više vrsta: Rak od koće, Graktavac, Kopljanik, Dugonogi veslač, Plavi rak i drugi.

Porodica Upogebiidae ili Karlići nalik su kozicama, a ribari je koriste kao mamac a poznaju ih pod imenima gambor i medo. Tri vrste žive u Jadranu: karlić, Bjelkasti karlić i zvjezdasti karlić. Žive u kanalima koje iskapaju u pijesku i mulju.

Magaretari ili Xanthidae imaju gladak oklop, i gotoovo svi imaju crna kliješta. Obitavaju po čitavom jadranu. Vrste: magaretar, napolitanski magaretar, riđoglavi magaretar, grbasti magaretar, račić i račić magaretar.

Porodica grimizni zezavci (Calocarididae) koje obuhvaća 7 vrsta u Jadranu ima predstavnika Calocaris macandeae ili grimizni zezavac. Živi u mulju na većim dubinama.

Porodica Scyllaridae ili zezavci su veliki rakovi bez kliješta. Tri vrste žive u Jadranu: Baba, Zezavac i Patuljasti zezavac. Majidae ili rakovice imaju duge noge, hrane se najviše algama, a i često su obrasle algama koje same na sebe stavljaju. U Jadranu ih živi mnogo vrsta kao Mjesečeva rakovica, Travnata rakovica, Obrasla kosteljašica, Grancigula, Bodljikava sablasna rakovica i druge.

Pjeskorovke ili Crangonidae dobile su ime po tome što se ukopavaju u pijesak i mulj. U Jadranu ih živi više vrsta, među kojima i pjeskorovka Crangon crangon. Pripadaju natporodici Crangonoidea. Porodica Crvene kozice (Aristeidae) pripada natporodici Penaeoidea i najvažniji su kočarski ulov u Europi i Sredozemlju. U Jadranu žive vrste Crvena kozica (Aristeomorpha foliacea) i Svijetlocrvenarvena kozica (A. antennatus)

Kozice čistaći Hippolytidae dobivaju ime po tome što se hrane parazitima s drugih morskih organizama. U Jadranu ih ima 8 vrsta.

Palaemonidae su u hrvatskom jeziku poznate kao male kozice, i njih ima višre vrsta u Jadranu: Sićušna koraljna kozica, Kozica čistač, Žutopjega kozica, Spužvar pucavac i druge

Porodica Pandalidae ili dubinske mekušice (dubokomorske mekušice) su izgledom tipične kozice na srednjim i velikim dubinama. Šest vrsta živi u Jadranu: zlatna kozica, hitroplovka, sićušna prugasta kozica, zelena kozica, kratkorepa crvena kozica i kratkorepa kozica.

Penaeidae ili mekušice su svjetski komercijalno najvažnije kozice, uzgajaju ih i na farmama. U jadranu žive Velika kozica i Dubinska kozica.

Pelagičke svjetlosne kozice ili Luciferidae žive bez doticaja s morskim dnom. U Jadranu živi jedna od 7 priznatih vrsta.

Batipelagične kozice ili Sergestidae su dubokomorske kozice koje preko dana žive pri dnu a noću se dižu prema gornjim slojevima mora. U Jadranu žive Člankovita batipelagična kozica, Živahna batipelagična kozica, Snažna batipelagična kozica i Roščićava batipelagična kozica.

Processidae ili noćne kozice žive u plitkom moru među morskim travama. Sedam vrsta koje žive u Jadranu su: Oštrokljunka, Krupna kozica, Snažna kozica, Mirna sićušna kozica, Nouvelijeva kozica, Žljebasta kozica i Zlatoglava kozica.

Solenoceridae su poznate i kao Kozice iz mulja. U Jadranu živi samo kozica iz mulja (Solenocera membranacea)^[1]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Deseteronošci

Wikivrste imaju podatke o taksonu Decapoda