Córdoba (Španjolska)

Córdoba
Rimski most i katedrala Mezquita
Zastava Grb
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Andaluzija
Pokrajina	Córdoba
Osnivanje	3. stoljeće pr. Kr.
Osnivač	Claudius Marcellus
Vlast
• Gradonačelnik	Rosa Aguilar (PP)
Površina
• Ukupna	1252 km²
Visina	120 m
Koordinate	37°53′N 4°46′W / 37.883°N 4.767°W / 37.883; -4.767
Stanovništvo (2007.)
• Entitet	323,600 (258 stanovnika/km²)
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
• Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	140xx
Pozivni broj	+34 91
Gradovi prijatelji	Adana, Al Qayrawan, Damask, Manchester, Bourg-en-Bresse, Fes, Lahore, Buhara
Stranica	www.cordoba.es
Córdoba

Córdoba [izgovor: k'ôrdoba] je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska.

U gradu je razvijena tekstilna i metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, te izrada ukrasnih predmeta u zlatu i srebru.

Od 1984. godine, stari dio grada upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Grad su osnovali Kartažani u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani su ga osvojili 152. pr. Kr. i nazvali Corduba. Tijekom velike seobe naroda u njemu privremeno žive Vandali početkom 6. stoljeća, a od 544. – 571. dio je Bizantskog Carstva. Godine 572. osvajaju ga Vizigoti, te grad postupno gubi na važnosti sve do 711. godine kada ga osvajaju Arapi. Oni ga čine sjedištem Córdobskog kalifata (756. – 1035.) i jednim od najvažnijih i najbogatijih središta islamske kulture i umjetnosti toga doba.

Oko 1000. godine Córdoba je bio jedan od najvećih gradova na svijetu s oko pola milijuna stanovnika. U gradu su, pored većinskog muslimanskog stanovništva, živjeli i kršćani i židovi. Nakon propasti kalifata (1031.) osnovana je neovisna republika (taifa) Córdoba koju je 1069. godine osvojio Abad III., vladar Seville. Od 1091. godine pripada Almoravidima koje su u 12. stoljeću zamijenili Almohadi.

Dolaskom pod vlast Kastilije 1236. godine grad nazaduje u odnosu na Toledo i Madrid. Grad je dokrajčila kuga oko 1600. godine, te se broj stanovnika početkom 18. stoljeća sveo na tek oko 20.000.

Od 1808. – 1813. bio je pod francuskom vlašću, a tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. godine uporište je pristaša generala Franca. Danas je veliko središte istoimene pokrajine i veliko turističko odredište.

Grad je čuveno turističko središte. Córdoba je do danas sačuvala karakterističnu maursku urbanu arhitekturu (na desnoj obali Guadalquivira) s brojnim građevinama sačuvanim iz doba arapske vlasti. Velika Abd-al-Rahmanova džamija (Abdurahmanova džamija), građena od 785. g. do 10. st. (od 16. st. katedrala La Mezquita), jedan je od najveličanstvenijih spomenika islamske umjetnosti. Arkade na 869 stupova dijele unutrašnjost u 19 udužnih i 33 poprečna broda. Od 1984. na UNESCO-ovom popisu mjesta svjetske baštine.

Pored katedrale ističe se više drugih crkvi, ostaci maurske palače Alcázar, negdašnje kalifske rezidencije i poslije središta inkvizicije, maurski most sa 16 lukova preko Guadalquivira koji je čuvala obližnja utvrda Calahorra.

Od 1972. u Córdobi se nalazi i Sveučilište, ali i više škole, te muzeji (Arheološki muzej).

• 
  Rimski mauzolej
• 
  Unutrašnjost Velike džamije u Córdobi
• 
  Kalifski kotač koji je oprskibljivao vodom dvorac Alcazar
• 
  Utvrda Calahorra
• 
  Plaza del Potro

Córdoba ima Mediteransku klimu s blagim utjecajima klime Atlantske obale. Zime su blage s mjestimičnim mrazevima.

Córdoba je rodno mjesto slavnih filozofa: u vrijeme starog Rima stoici Seneka Stariji, Seneka mlađi u 1. stoljeće pr. Kr., a u islamsko vrijeme filozof Averroes, te jedan od najutjecajnijih znanstvenika Imam Abu 'Abdullah Al-Qurtubi i židovski znanstvenik Majmonid u 12. st. Neki zanstvenici za ovaj grad vežu i renesansnog filozofa Abrahama Herreru. Córdoba je također rodno mjesto rimskog pjesnika Lukana, srednjovjekovnog španjolskog pjesnika Juana de Mena, i renesansnog Luisa de Góngora, koji je cijeli život proveo u Córdobi gdje je napisao skoro sva svoja djela. U skorije vrijeme tu su rođeni mnogi flamenko umjetnici kao: Paco Peña, Vicente Amigo, i Joaquín Cortés, ali i slikar Julio Romero de Torres.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Córdoba (Španjolska)

v • u Svjetska baština u Španjolskoj Kulturna baština (43) Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.) Prirodna baština (4) Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.) Mješovita baština (2) Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.) Nematerijalna svjetska baština (13) Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.) 1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]