Brasília

Brasília
Razglednica Brasílie: Nacionalni kongres Brazila, Most Juscelino Kubitschek, središnja prometna os grada, Palača Alvorada i Katedrala u Brasílii
Zastava Grb
Nadimak: Capital da Esperança (Prijestolnica nade)
Geslo: Venturis ventis (Nadolazećim vjetrovima)
Država	Brazil
Federalna država	Brazilski federalni distrikt
Osnutak	21. travnja 1960.
Površina
• Ukupna	5.802 km²
Visina	1.172 m
Koordinate	15°48′S 47°54′W / 15.800°S 47.900°W / -15.800; -47.900
Stanovništvo (2010.)
• Entitet	2.562.963 (441,56/km²)
• Metropolitansko područje	3.716.996
Vremenska zona	UTC-3 (UTC-3)
• Ljeto (DST)	UTC-2 (UTC-2)
Poštanski broj	70000-000
Pozivni broj	+55 61
UNESCO-ova svjetska baština	Brasília
Godina uvrštenja	1987. (11. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iv
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO
Stranica	www.brasilia.df.gov.br
Položaj Brasílie u Federalnom distriktu i Brazilu

Brasília [bɾaˈzilja] (G sg. Brasílie) glavni je grad Brazila. Smješten je u saveznom distriktu Distrito federal na središnjoj 1000 metara visokoj visoravni Planalto cental, unutar savezne države Goias. Udaljen je 207 km od Goianie, 1531 km od Salvadora i 930 km od Rio de Janeira. Šire gradsko područje ima 3.716.996 stanovnika, što ga čini tek četvrtim gradom i šestim gradskim područjem po veličini u Brazilu. U gradu se nalaze sjedišta svih grana brazilske uprave i 124 inozemna veleposlanstva.^[1]

Panorama Trga tri vlasti (Praça dos Três Poderes) s navedenim građevinama: 1. Centar za posjetitelje, 2. Golubnjak Oscara Niemeyera, 3. Vrhovni sud, 4. Skulptura "Pravda" Alfreda Ceschiattija, 5. Ulaz u muzej Espaço Lúcio Costa, 6. Aneks IV. donjeg doma sabora, 7. Gradski muzej, 8. Spomenik Israel Pinheiro, 9. Ministarstvo vanjskih poslova, 10. Ministarstva, 11. UNESCO-ov spomenik, 12. Nacionalni kongres Brazila: 12a. Donji dom i 12b. Senat, 13. TV toranj, 14. Skulptura "Ratnici" Brune Giorgija, 15. Aneks II. Senata, 16. Sjedište vlade (Palácio do Planalto)

U gradu se nalaze i sjedišta biskupije, sveučilišta, mnogih brazilskih tvrtki, a obližnja međunarodna zračna luka Brasília, treća po veličini u Brazilu, ga povezuje sa svim većim brazilskim gradovima i mnogim međunarodnim odredištima.

Brasília je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine kao "jedinstven primjer grada stvorenog ex nihilo 1956. godine, te je znamenitost koja je snažno utjecala na povijest urbanizma.^[2]

Zamisao da se prijestolnica Brazila premjesti iz Rio de Janeira u središte države je prvi iznio José Bonifácio, savjetnik cara Pedra I., još 1827. godine. On je taj budući grad nazvao Brasilia i izložio je svoj plan Generalnom vijeću Brazila, ali plan nije proveden jer je Car raspustio vijeće.

Postoji legenda kako je talijanski svećenik Don Bosco već 1883. godine u snu vidio futuristički grad čiji smještaj odgovara današnjoj Brasiliji.^[3]

Iako je u Brazilu postojala ideja o preseljenju prijestolnice u unutrašnjost već od 1891., Brasilia je osnovana 1956. godine, na poticaj tadašnjeg brazilskog predsjednika Juscelina Kubitscheka koji je želio rasteretiti prenapučene obalne krajeve zemlje i stanovništvo privući u unutrašnjost. Juscelino Kubitschek je jednom izjavio: "...vidio sam u snu raskriljenu pticu nad Amazonskom džunglom...", te je kasnije sam odabrao mjesto nakon dugotrajnih letova avionom iznad Amazone.

Urbanist Lúcio Costa i arhitekt Oscar Niemeyer su osmislili svaki element grada, od plana stambenih i upravnih četvrti (koji se često uspoređuje s oblikom ptice u letu^[4]) do simetrije inovativnih i maštovitih građevina koje su trebale pridonijeti skladnoj cjelini grada.

Grad je izgrađen do 1960., te je 21. travnja iste godine inauguriran kao novi glavni grad. Iste godine grad je imao oko 140.000 stanovnika, broj koji je do 1970. porastao na 537.000 stanovnika. Kako je grad bio planiran za samo pola milijuna stanovnika, do 2000. godine gradske vlasti su bile prisiljene izgraditi brojna satelitska stambena naselja kako bi smjestila populaciju od preko dva milijuna.^[5] Godine 1988. Brasilia je dobila gradski statut i pravo birati svog guvernera i Upravno vijeće distrikta (Câmara Legislativa) koje ima zakonodavnu vlast.

Grad su projektirali urbanist Lúcio Costa, arhitekt Oscar Niemeyer, i pejzažni arhitekt Roberto Burle Marx, koji su Brasiliji namijenili tadašnja najmodernija estetska i konstrukcijska dostignuća. Tlocrt grada ima oblik raskriljene ptice, u čijem tijelu se nalaze najznačajnije upravne i javne zgrade, dok su u krilima samodostatni stambeni blokovi. Grad se i danas veoma brzo širi u skladu s prvobitnim urbanističkim planom.

Među znamenitostima, uglavnom Niemeyerovim projektima, ističu se Palača nacionalnog kongresa (Congresso Nacional), Katedrala, te uz umjetno jezero predsjednička palača Palacio Alvorada. Ostale znamenite građevine su: Zgrada vlade (Palácio do Planalto), Vrhovni sud, Avenija ministarstava, Panteon Juscelina Kubitscheka i Nacionalno kazalište.

• 
  Brasílianska katedrala
• 
  Palača vlade iza spomenika "Ratnici"
• 
  Moderno gospodarsko središte Brasílije
• 
  Most Juscelina Kubitscheka
• 
  Znanstveni institut Sveučilišta Brasilia

Brasilia je zbratimljena s gradovima:

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Brasília

• Brasília, informacije (engl.)
• Brasília - činjenice (engl.)
• Brasília, fotografije
• Feature article on CityMayors.com (engl.)

v • u Glavni gradovi brazilskih država Aracaju • Belo Horizonte • Belém • Boa Vista • Brasília • Campo Grande • Cuiabá • Curitiba • Florianópolis • Fortaleza • Goiânia • João Pessoa • Macapá • Maceió • Manaus • Natal • Palmas • Porto Alegre • Porto Velho • Recife • Rio Branco • Rio de Janeiro • Salvador • São Paulo • São Luís • Teresina • Vitória

v • u Svjetska baština u Brazilu Kulturna baština (15) Brasília (1987.)  · Svetište Dobrog Isusa u Congonhasu (1985.)  · Povijesno središte Diamantine (1999.)  · Povijesno središte grada Goiása (2001.)  · Isusovačke misije Guarana 1 (1983.)  · Povijesno središte grada Olinde (1982.)  · Povijesno središte grada Ouro Preta (1980.)  · Moderni sklop Pampulhe (2016.)  · Povijesno središte grada Salvadora da Bahie (1985.)  · Rio de Janeiro: Carioca krajolici između planine i mora (2012.)  · Trg sv. Franje u São Cristóvãu (2010.)  · Povijesno središte grada São Luísa do Maranhãa (1997.)  · Nacionalni park Serra da Capivara (1991.)  · Sítio Roberto Burle Marx (2021.)  · Arheološki lokalitet Valongo pristaništa (2017.) Prirodna baština (7) Rezervati atlantske šume obale otkrića (1999.)  · Brazilski atlantski otočni rezervati: Fernando de Noronha i Atol das Rocas (2001.)  · Nacionalni parkovi cerrada: Chapada dos Veadeiros i Emas (2001.)  · Nacionalni park Iguaçu (1986.)  · Jugoistočni šumski atlantski rezervati (Serra do Mar) (1999.)  · Zaštićeno vlažno područje Pantanal (2000.)  · Zaštićena područja središnjeg Amazona (2000.) Mješovita baština (1) Paraty i Ilha Grande - kultura i bioraznolikost (2019.) Nematerijalna svjetska baština (7) Capoeira okružje (2014.)  · Fado, urbane popularne pjesme Portugala (2011.)  · Frevo, umjetničke izvedbe tijekom karnevala u Recifeu (2012.)  · Samba de Roda područja Recôncavo, Bahia (2008.)  · Usmena i slikovna baština naroda Wajapi (2008.)  · Yaokwa festival naroda Enawene Nawe za održavanje društvenog i kozmičkog reda (2011.) 1 Zajednička svjetska baština Argentine i Brazila