Bosut
Ovo je glavno značenje pojma Bosut. Za druga značenja pogledajte Bosut (razdvojba).| Bosut | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | Hrvatska, Srbija |
| Naselja | Vinkovci |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 186 km |
| Površina porječja | 3097 km2 |
| Plovna od – do | 40 km prije ušća, za manje brodove |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Spajanje vodotoka Bosut i Berave |
| • Nad. vis. | oko 90 m |
| • Koord. | 45°05′46″N 18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E |
| Ušće | Bosut (Srbija) |
| • Koord. | 44°56'28,7"N, 19°22'14,5"E |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤵ Sava ⤴ Dunav → Crno more |
| Pritoci | Berava, Biđ, Spačva |
Bosut je ravničarska rijeka koja teče kroz istočnu Hrvatsku i sjeverozapadnu Srbiju, u Slavoniji i Srijemu. Pritok je rijeke Save, ukupne duljine oko 186 km.
Korito počinje u blizini lijevoga nasipa Save između Županje i Štitara (45°05′46″N 18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E), kao sadašnji kanal Bosut, a smatra se da je u prošlosti tu postojala veza sa Savom. U kanalu sada nema značajnog toka pa prvu vodu, a po nekima i ime, rijeka Bosut dobiva 2400 metara dalje, od rijeke (Istočne) Berave (45°06′59″N 18°40′45″E / 45.11639°N 18.67917°E). Moguće je da je Bosut bio rukavac Save koji se spojio s Beravom ili je tu postojao rimski kanal koji je od Save vodio do Berave. Usko se korito širi u Cerni gdje u Bosut slijeva utječe rječica Biđ.[1]
Za postanak i oblik Bosuta, Biđa i njihovih desnih pritoka najzaslužniji su visoki vodostaji Save i njezinih pritoka Bosne i Drine. Odljevni vodotok imena Bosut nastao je u posljednjem zavoju velikih meandara Save, a navale vode uzrokovale su da se tok protegne sve do Vinkovaca.[1] Tok Bosuta trom je jer teče kroz ravničarski kraj, što ga čini gotovo neprimijetnim u nekim dijelovima, osobito tijekom ljeta kad vodostaj može biti vrlo nizak.[1][2] Tomu svjedoči i izvor imena na turskome jeziku: boš za prazan ili pust i sut za vodu.[3] Da mu dno nije muljevito i ilovnato moglo bi ga prelaziti kolima.[1] Zbog takvoga toka rijeka ima specifičan ekosustav, bogat ribom[nedostaje izvor] i močvarnim biljem te dubokom naslagom mulja od njihova truljenja.[2]
Priča se da su stari Rimljani znali kazati kako u svom Carstvu imaju rijeku koja dopodne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim vjetrom voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.[nedostaje izvor]
Iako nije velik plovni put, Bosut je od povijesne važnosti za poljoprivredu i ribarstvo. U prošlosti je bio ključan za navodnjavanje i opskrbu vodom okolnih naselja. Danas se koristi uglavnom za sportski ribolov, a područje uz rijeku privlači ljubitelje prirode zbog bogate flore i faune.[nedostaje izvor]
Naselja kraj Bosuta jesu Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Vinkovci, Privlaka, Nijemci, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Batrovci, Morović, Višnjićevo i Bosut.
Bosut se u Srbiji kod mjesta Bosuta ulijeva u Savu.
-
Bosut na izletištu Sopotac kod Nijemaca
-
Bosut u Vinkovcima
-
Ušće Bosuta u Savu u Srbiji
- ↑ a b c d Orban-Kljajić i Kljajić 2003, str. 599.
- ↑ a b Đapo, Almin; Pribičević, Boško; Bulić, Emanuel. 2014. Hydrographic Survey of the River Bed Bosut with Subbottom Profiler to Determine the Thickness of Sedimentary Deposits (PDF). FIG Congress 2014: Engaging the Challenges - Enhancing the Relevance
- ↑ Dukić, Dušan. 1952. Naše reke. Izdavačko preduzeće Novo pokolenje. Beograd
- Orban-Kljajić, Mica; Kljajić, Josip. Studeni 2003. Statistic description of Brod Regimente in third decade of 19th century. Scrinia Slavonica. 3 (1)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bosut |