Štrajk
Štrajk (eng. strike, „udar”) ili obustava rada označava kolektivnu obustavu radnih aktivnosti dok se ne ispune određeni zahtjevi stranke u radnom sporu koja je organizirala štrajk, najčešće radnika.
Štrajkovi mogu imati različite ciljeve. Može ga držati sindikat u tvrtci, gospodarskoj grani ili može biti opći štrajk. Politički štrajkovi, primjerice, vrše pritisak na parlament i vlast s ciljem razmatranja zahtjeva štrajkaša. U politički napetim situacijama mogu se razviti u opći štrajkovi i paralizirati gospodarstvo cijele države.
U novijoj povijesti, štrajkovi se odvijaju po sljedećem modelu: radnici prestanu obavljati svoje poslove, ali i dalje dolaze na svoje radno mjesto; poslodavci u početku odbijaju radničke zahtjeve, a rad štrajkaša pokušavaju nadomjestiti radom štrajkolomaca — radnika koji nastavljaju raditi unatoč tome što je sindikat proglasio štrajk. Štrajkolomci su najomraženiji zaposlenici u radničkom krugu; prisiljeni su trpjeti uvrede, čak i fizičke napade štrajkaša. Ako se situacija zaoštri ili štrajk odulji unedogled, moguća je intervencija policije protiv štrajkaša; takve su intervencije između dva svjetska rata često bile grube i neopravdane.
Poslodavci i država najviše strahuju od velikog općeg štrajka, u kojem štrajkaju svi ili dio radnika u nekom gradu, pokrajini ili državi. Ako je velik broj radnika u štrajku, život u zajednici ne može teći normalno. Ako se štrajk odulji, novčani gubitci su veliki i gospodarstvo nazaduje.[1]
Štrajk završava popuštanjem poslodavaca i prihvaćanjem zahtjeva sindikata ili njegovim gušenjem.
Prvi poznati štrajk dogodio se u 12. stoljeću pr. Kr. u Egiptu pod vladavinom Ramzesa III. prilikom građevinskih radova. Događaj je sačuvan na papirusu i detaljno opisuje tijek štrajka.[2]
Engleska riječ „štrajk” prvi se puta pojavila 1768. godine kada su mornari u potporu prosvjedima u Londonu „udarili” ili otklonili najviša jedra trgovačkih brodova u luci.[3][4] Službene publikacije obično rabe nepristrane izraze poput „obustava rada” ili „spor”.
Od 1917. godine meksički ustav, prvi ustav Meksika, jamči pravo na štrajk. Zbog masovne nezaposlenosti u Americi 1937. godine izbilo je 4740 štrajkova, najveći val štrajkova u povijesti.[nedostaje izvor]
Štrajkovi su u nekim komunističkim državama bili zabranjivani.[nedostaje izvor] Prema ideji radničkog samoupravljanja smatralo se da je štrajk nemoguć i neprirodan, a sindikati su se bavili marginalnim poslovima poput organizacije izleta. Pokušaji štrajkova često su završavani nasilnim gušenjem, a štrajkaši bi završavali u zatvoru ili bi bili ubijani. U SFRJ su slani na Goli otok.[nedostaje izvor]
Štrajk glađu je jedan od oblika otpora, najčešće zatvorenika protiv zatvorskih vlasti. Najčešće ga provode politički zatvorenici.
- ↑ Erdelja, Krešimir i Stojaković, Igor, Tragom prošlosti 8 : udžbenik povijesti u VIII. razredu osnovne škole, 3. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-0-13246-7, str. 38.
- ↑ John Romer, Ancient Lives; the story of the Pharaoh's Tombmakers. London: Phoenix Press, 1984, pp. 116-123 See also E.F. Wente, "A letter of complaint to the Vizier To", in Journal of Near Eastern Studies, 20, 1961 and W.G. Edgerton , "The strikes in Ramses III's Twenty-ninth year", Journal of Near Eastern Studies, 9, 1950.
- ↑ National Centre for History Education - Commonwealth History Project :: ozhistorybytes - Issue Eight: The History of Words - Strike
- ↑ "A body of sailors..proceeded..to Sunderland.., and at the cross there read a paper, setting forth their grievances... After this they went on board the several ships in that harbour, and struck (lowered down) their yards, in order to prevent them from proceeding to sea." (Ann. Reg. 92, 1768), navedenoa u Oxford English Dictionary, 2. izd., s.v. "strike, v.," sense 17; v. i 24.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Strikes |
- Strikes libcom.org (engl.)
- Strike! Famous Worker Uprisings Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2011. (Wayback Machine), life.com, Life (engl.)