[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Tornado

Izvor: Wikipedija
Inačica 6947437 od 26. svibnja 2024. u 21:50 koju je unio InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Ovo je glavno značenje pojma Tornado. Za druga značenja pogledajte Tornado (razdvojba).
Tornado u SAD-u

Tornado je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog kumulonimbusa u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od Sjedinjenih Država Amerike. Zove se i: tvister.

On je jedna od najsilovitijih pojava u prirodi. Prema definiciji iz knjige "Glossary of Meteorology" iz 1959. godine tornado je "bijesni rotirajući stup zraka, u dodiru je s tlom, nastaje kao privjesak kumuliformne naoblake i često je viđen kao ljevkasti oblak".

Riječ "tornado" potječe od španjolskog glagola tornar (okretati).

Tornado nastaje različitim fizičkim procesima u atmosferi. Za njegov nastanak potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere.

U blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna i relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i sušim. Povećanjem vlage započinje jače kondenziranje u kapljice vode i tada se energija (toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. To se sve događa u oblaku kumulonimbusu (grudasto-kišnom oblaku), najnestabilnijemu i najopasnijemu od svih deset rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s ostalim strujanjima hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati vidljive rotacije koje se zbog sile teže pružaju do tla.

Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad.

Jačine tornada označavaju se po dvije ljestvice, i to po Fujitinoj ljestvici i/ili TORRO ljestvici. Kategorije F0 i F1, odnosno T0 do T3 sadržavaju tornade koji imaju brzine vjetra do oko 180 km/h. 80 % tornada spada u te kategorije. Prosječni tornadi imaju promjer manji od 100 metara i pomaknu se nekoliko kilometara dok se ne raspuhnu. Žestoki tornadi mogu biti široki i po nekoliko kilometara, a imati brzinu vjetra preko 400 km/h.

Oluje s tornadima središnji dio SAD-a najčešće pogađaju u proljeće i ljeti. Neki sjevernoamerički Indijanci su zime provodili loveći u Velikoj nizini, dok su u proljeće migrirali na sjever na područje današnje Kanade da bi izbjegli ljetne vrućine i opasnost od tornada.

Hrvatsku su tijekom povijesti zahvatila dva tornada. Prvi tornado pogodio je 1892. Novsku, a drugi 2007. Slatinu.[1]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Tornado je sa zemlje izbrisao čitavu šumu, a 13 tona težak vagon pun putnika odbacio 30 metara, Večernji list, objavljeno 20. srpnja 2023., pristupljeno 21. srpnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]