Porajmos

Porajmos (ro. [pʰoɽai̯ˈmos], uništenje) je termin kojim Romi označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane nacista i njihovih koloboracionista tijekom II. svjetskog rata. Procjene broja pobijenih Roma u izrazito masovnom stradanju kreću se između 500.000 i 1.500.000 poginulih.^[1]

Koristi se također i termin Samudaripen, koji znači "masovno ubijanje".^[2]

2. kolovoza se obilježava dan Samudaripena, u sjećanje na masovno ubojstvo 2.897 Roma toga dana 1944. godine u Sabirnom logoru Auschwitz.^[3]

Ovaj datum, prihvaćen je i od strane Vijeća Europe, a na inicijativu romskih organizacija i obilježava se diljem Europe. Na taj dan se sjećanjima i komemoracijama obilježavaju stradanja Roma diljem Europe tijekom II. Svjetskog rata.

Broj Roma i Sinta u Njemačkoj je u vrijeme dolaska nacista na vlast bio relativno mali - oko 25.000 - pa je privlačio tek sporadičnu pažnju vlasti, koje su povremeno pribjegavale strogim mjerama da se ograniči kretanje karavana osoba bez stalnog prebivališta.

Izmjenom Nirnberških zakona od 26. studenog 1935. zabrane koje su se odnosile na Židove proširene su i na Rome, te su time zabranjeni brakovi i spolno općenje između "arijaca" i Roma, kojima je ujedno oduzet status državljana Njemačke.

1939. godine je u sastavu državne policije osnovana Reichszentrale zur Bekampfung des Zigeunerungwesens, također sa zadaćom da onemogući kretanje karavana.

Heinrich Himmler 27. travnja 1940. godine naređuje prvo preseljenje 2.500 Roma iz Njemačke, na područje okupirane Poljske. Rome je pritom trebalo označiti slovom (Z) (njem. "Zigeuner", "Ciganin") a ako su vidjelo da su bili "miješane krvi" (ZM+) za one koje se prepoznavalo da su "pretežno Romske" krvi, a (ZM-) ako se pretpostavljalo da kod njih prevladava "arijsko" podrijetlo. Oni kod kojih se nije prepoznavalo koje porijeklo prevladava, trebalo je označiti oznakom (ZM).

Adolf Eichmann je naredio da se dio Roma iz Austrije deportira u geto koji se za njih imao u rediti u Łódźu u Poljskoj. Onamo ih je 5. studenog 1941. god. stiglo oko 1.000. Poslije je taj broj narastao na oko 5.000; 1943. godine će svi oni biti premješteni u Sabirni logor Auschwitz.

Hans Frank, koji je vodio nacističku upravu Poljske (onog dijela koji nije bio pripojen Njemačkoj), tražio je da se u Poljsku ne šalje više Roma, nego da se njihovo "pitanje" riješi na drugačiji način.

Himmler je 16. prosinca 1942. izdao naredbu da se svi Romi (bili su izuzeti oni koji su bili zaposleni na poslovima koji su pomagali ratnom naporu) iz Reicha deportiraju u Auschwitz, oni su onamo počeli biti dovođeni počev od 26. veljače 1943. godine. Ispočetka, za razliku od Židova, njihove obitelji nisu bile razdjeljivane, a nisu niti bili šišani do gola. Kod dolaska u logor našivan im je na odjeću smeđi trokut s vrhom okrenutim nadolje. Jedan red logorskih baraka sagrađenih neposredno pred dolazak Roma nazvan je Zigeunerlager. Taj je dio logora imao kapacitet za oko 10.000 zatočenika, te je bio zabranjen kontakt između njih i drugih zatočenika u logoru. Kasnije je u Auschwitz dopremljeno i više Roma - njih oko 23.000, od kojih je oko 19.000 naposljetku ubijeno u plinskim komorama. Dio muškaraca Roma je odatle poslan u rad na kamenolom u logoru Mauthausen.

Od ožujka 1943. godina dr. Josef Mengele na blizancima - najviše među djecom u Zigeunerlageru - započinje razne medicinske pokuse. Tipično su djeca namjerno bila izlagana zaraznim bolestima. Pred smrt uslijed eksperimenta, ubijani su injekcijama fenola, što je olakšavalo provođenje obdukcije.

Dio Roma iz Francuske deportiran je u Dachau i neke druge sabirne logore na području Njemačke. Na područjima bivšeg Sovjetskog Saveza i nekih drugih zemalja na istoku Europe, njemačke Einsatzgruppen (mobilne postrojbe za ubijanja) su išle od sela do sela i vršile pokolje Roma.

Tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz suradnju ustaškog režima s nacističkom Njemačkom, donijeto je zakonodavstvo unutar kojega su donesene i odredbe o rasnoj pripadnosti, a koje su ozakonile progon Roma i Židova u NDH. Tijekom srpnja 1942. godine, svi Romi s područja. NDH deportirani su u mjesto Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni u logor. Uz Jasenovac Romi su ubijani i u drugim ustaškim logorima i na stotinama drugih lokacijama na području današnje Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i dijelovima Republike Srbije.

Smatra se da je u NDH ubijeno oko 26.000 Roma, od toga - prema nekim procjenama - između 7 i 15 tisuća u Sabirnom logoru Jasenovac.^[4] Na području BiH se muslimanska zajednica zauzela za svoje pripadnike koji su bili Romi, pa su oni uglavnom spašeni.^[5]

Ispočetka je logor bio smješten u selu Uštica i to je mjesto potom dobilo naziv ˝ciganski logor˝. Kasnije su ih prebacivali u selo Gradina na drugoj obali Save, mjesto masovnih ubojstava i stradanja. Kako nisu vođeni točni podaci o broju zatočenih Roma, a većina Roma u to vrijeme nije bila upisana u matične knjige, školske i druge evidencije iz toga doba, točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu je nemoguće utvrditi, već se brojke samo pretpostavljaju. Koliki su razmjeri genocida bili, najbolje ilustrira podatak da je prema popisu 1948. godine na području današnje Republike Hrvatske živjelo samo 405 Roma. Svake godine 2. kolovoza na romskom groblju u Uštici okupljaju se mnogobrojni Romi i prijatelji romske zajednice odavajući počast nevinim žrtvama ovog užasnog logora. Na tome mjestu 2020. otvoren je Romski memorijalni centar Uštica.

Sve do 2015. godine koristio se izraz „Porajmos“. Tako je i Hrvatski sabor, na inicijativu Veljka Kajtazija, 12. prosinca 2014. (na 15. sjednici) usvojio Prijedlog odluke o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta koji se obilježava 2. kolovoza. Na 9. kongresu Međunarodne romske unije (International Roma Union), održanom u Rigi, u Latviji 2015. godine, predstavnici romske zajednice iz cijelog svijeta su usuglasili kako je pojam ,,Porajmos“ i njegove ostale varijante neprimjeren te kako je isti potrebno zamijeniti preciznijim pojmom ,,Samudaripen“, koji je Republika Hrvatska prva u svijetu počela koristiti kao službeni naziv. To je kasnije potvrđeno na nizu sastanaka uključujući i Međunarodni znanstveni skup u povodu obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika koji je održan 3. studenog 2016. godine na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj «KALI SARA».

2017. godine su na Igu kod Ljubljane vlasti Republike Slovenije izvršile ekshumaciju tijela 53 Roma oba spola i svih uzrasta, koje su 1942. godine bili žrvte "preventivne likvidacije" koju su strijeljanjem izvršili partizani, koji su se plašili da bi Romi mogli talijanskim okupatorima otkriti mjesta gdje se partizani kriju.^[6]

• PORAJMOS – ZABORAVLJENI HOLOKAUST, kod Romi.hr
• (engl.)PORAJMOS: THE ROMA GENOCIDE, Yahad-In Unum (Francuska)
• (engl.)Porajmos - The Forgotten Roma Holocaust, Pavee Point, Traveller and Roma Centre, Dublin
• Stradanje Roma u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1941. – 1945., Danijel Vojak, Scrinia Slavonica 19 (2019), 217-239.

v • u Nacionalsocijalizam Nacionalsocijalističke organizacije Nacionalsocijalistička stranka • Sturmabteilung (SA) • Schutzstaffel (SS) • Hitlerjugend • Lebensborn Nacionalsocijalizam u povijesti Rana povijest • Hitlerov uspon na vlast • Treći Reich • Kronologija Trećeg Reicha • Noć dugih noževa • Nirnberški zakoni • Kristalna noć • Konačno rješenje • Holokaust • Nirnberški proces • Bivši nacisti • Neonacizam • Gospodarstvo Trećeg Reicha Nacionalsocijalistički koncepti Politika Trećeg Reicha • Hitlerova politička uvjerenja • Program NSDAP-a • Gleichschaltung • Rasna politika Trećeg Reicha • Führerprinzip • Lebensraum • Pozitivno kršćanstvo • Žene u Trećem Reichu Nacionalsocijalizam izvan Njemačke Kanadska nacionalsocijalistička stranka ujedinjena • Njemačko-američki savez • Nasjonal Samling • National-Socialistische Beweging • Nacionalsocijalistički blok • Nacionalsocijalistička liga • Mađarska nacistička stranka • Danska nacionalsocijalistička radnička stranka • Ossewabrandwag • NPHM Nacionalsocijalistički pokret Nacionalsocijalistički pokret • Arijska rasa • Doktorov proces • Certifikat o njemačkoj krvi • Lebensborn • Život koji nije vrijedan života • Mischling • Nacistički liječnici • Nacistički eksperimenti na ljudima • Nacionalsocijalizam i rasa • Nordijska teorija • Nur für Deutsche • Nürnberški proces • Rasna politika Trećeg Reicha • Rasna čistoća • Reichov zakon o državljanstvu • Znanstveni rasizam • Eutanazijski program T-4 • Nacističko spaljivanje knjiga • Nacistička eugenika • Zabranjeni autori u Trećem Reichu Povezane teme Nacionalsocijalizam i vjera • Nacionalsocijalistička propaganda • Nacionalsocijalistički misticizam • Nacionalsocijalistička arhitektura • Hitlerov pozdrav • Mein Kampf • Endsieg • Svastika • Narodni pokret • Antisemitizam • Führer • Neonacizam • Fašizam Popisi Vođe i službenici nacističke stranke • Fašisti • Hitlerove knjige • Hitlerovi govori • Članovi SS-a • Živući nacisti • Bivši utjecajni nacionalsocijalisti nakon 1945.