Elche

Elche
Elx
Panorama grada s Palmeralom
Zastava Grb
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Valencijska Zajednica
Pokrajina	Alicante
Općina	Baix Vinalopó
Utemeljenje	Helike 5. stoljeće pr. Kr.
Osnivač	Iberi
Vlast
• Gradonačelnik	Alejandro Soler Mur ((PSPV-PSOE))
Površina
• Ukupna	326.07 km²
Visina	86 m
Koordinate	38°16′N 41°54′W / 38.267°N 41.900°W / 38.267; -41.900
Stanovništvo (2009.)
• Entitet	230.112 (705.7 stanovnika/km²)
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
• Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	032xx
Pozivni broj	966 - 965
Stranica	www.elche.es
Položaj Elchea u provinciji Valencijska Zajednica u Španjolskoj

Elche (španjolski) ili Elx (valencijsko narječje) je grad u španjolskoj pokrajini Alicante, španjolske autonomne zajednice Valencija. Elche je treći grad po broju stanovnika u Valenciji i 20. u Španjolskoj, a stanovnici se nazivaju il-licitanci (španj. ilicitanos, valencijski: il-licitans). Grad se nalazi 11 km od Sredozemnog mora, ali je dio šireg područja grada na obali. Kroz grad teče rječica Vinalopó koja se ulijeva u more, a grad dijeli na dva dijela.

U Elcheu se nalazi konferencijski centar Ciutat d'Elx, međunarodna zračna luka Aeropuerto de Alicante, javno sveučilište Universidad Miguel Hernández i privatno sveučilište Universidad CEU Cardenal Herrera. Zasad palmi Palmeral de Elche je 2000. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedan od najstarijih (5. st. pr. Kr.), ali i najvećih na svijetu.^[1]

Najveći športski klub je nogometni klub Elche CF koji igra u španjolskoj drugoj ligi.

Deset kilometara od današnjeg središta grada, na obali (današnja četvrt La Alcudia), bilo je mjesto gdje su Grci iz grada Helice u Aheji osnovali koloniju Helike oko 600. pr. Kr. Koloniju su kasnije osvojili Iberi i nazvali ju Ilici. Tijekom Punskih ratova osvajali su je Kartažani i Rimljani, a kasnije je postala rimskom kolonijom. Nakon kratke vlasti Bizantskog Carstva, grad osvajaju Goti koji u njoj osnivaju biskupiju.

Elche je izgubio važnost za vrijeme maurske okupacije i središte grada se premješta sjeverno, na današnju lokaciju. Jakov II. Aragonski je osvojio grad tijekom rekonkviste u 13. stoljeću i grad je otpočeo rasti sve do 18. stoljeća.

Dolaskom željeznice u 19. stoljeću, Elche je postao središtem industrije obuće.

U Elcheu su pronađeni mnogi arheološki spomenici od kojih je najpoznatija "Dama iz Elchea" (Dama de Elche/Dama d'Elx), Iberijska kamena bista božice-majke iz 4. st. pr. Kr.

Najpoznatija znamenitost je plantaža palmi Palmeral de Elche/Palmerar d'Elx u kojemu se nalzi više od 200,000 palmi, a prostire se na više od 3,5 km² od kojih je 1,5 km² dio Općinskog parka u samom gradu Elcheu. Vjeruje se da su palme donijeli Kartažani iz Afrike u 5. stoljeću pr. Kr., a sustav navodnjavanja su izgradili Mauri za vladavine Abd ar-Rahmana I. (755. – 788.), a nakon rekonkviste kršćanski vladari su donijeli set zakona kako bi zaštitili plantažu. God. 2000. Palmeral Elchea je postao UNESCO-ova svjetska baština. Najpoznatija palma je "Carska palma" koja ima sedam ogranaka u obliku kandelabra.

Dvorac Altamira ili Alcázar de la Señoría nalazi se u Općinskom parku, a izgradili su ga Almohadi od 12. – 13. stoljeća, a obnovili kršćanski vladari u 15. stoljeću. Ova bivša utvrda je 1913. godine pretvorena u tvornicu, a danas je Arheološki i povijesni muzej Elchea (Museo Arqueológico y de Historia de Elche).

U gradu se nalaze i:

• Arapske kupke (Baños Arabes) koje su zapravo rimske terme.
• Gospina bazilika (Basilica Santa Maria)
• Toranj Calahorra s kvadratičnom maurskom osnovom koji je bio dio gradskih zidina
• Gradska vijećnica
• Samostan Convento de la Merced

• 
  Gospina bazilika
• 
  Glavni oltar
• 
  Dvorac Altamira
• 
  Plantaža palmi
• 
  Carska palma

Misterij Elxa (Misteri d'Elx) je lirsko-sakralna srednovjekovna drama iz 15. stoljeća koja je UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština od 2002. godine. Izvodi se svake godine polovicom kolovoza u sklopu tjedna posvećenog Uznesenju Djevice Marije (Velika Gospa). Također u tom tjednu, 13. kolovoza, slavi se "Noć zore" (Nit de l'Albà) tijekom koje vatromet traje cjelu noć.

Gospodarstvo grada se temelji na proizvodnji obuće, a s preko 1000 tvornica Elche je najveće središte industrije obuće u Europi. Ostale privredne grane su: poljoprivreda (datulje, masline, žitarice i narovi), proizvodnja gume, trgovina koja zapošljava 20 % stanovništva, i turizam.

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Elche

• Toulouse, Francuska (od 1981.)

• Virtualni obilazak grada od 360º  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2011. (Wayback Machine) (šp.)
• Gospodarske i društvene informacije o Elcheu iz 2007.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. rujna 2017. (Wayback Machine) (engl.)

v • u Svjetska baština u Španjolskoj Kulturna baština (43) Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.) Prirodna baština (4) Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.) Mješovita baština (2) Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.) Nematerijalna svjetska baština (13) Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.) 1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]