[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Čemba

Izvor: Wikipedija
Inačica 6016103 od 14. kolovoza 2021. u 06:16 koju je unio InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Crkva u Čembi

Čemba (njemački:Schandorf, mađarski:Csém) je općina u Gradišću.

Ima 227 stanovnika. Gradonačelnik je Josef Csencsics (SPÖ). Ovdje je umro Ivan Iletić hrvatski pisac.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstariji zapisi o selu su iz 1244.[1] U prvoj polovici 16. stoljeća kraj su opustošili napadi osmanskih snaga zbog čega je sela ostala bez stanovnika. Ugarski magnat Franjo Batthyány doveo je u Čembu i ostala sela Hrvate iz Hrvatske i tako obnovio populaciju. Stoljećima je selo bilo otok hrvatskog jezika i kulture, a u okruženju govornika mađarskog i njemačkog. Narječje ovog sela postupno je evoluiralo. Bogato je posuđenica iz mađarskog. Zbog rastućeg broja nacionalno miješanih brakova, iseljavanja i kozmopolitanskog utjecaja njemačkog, narječje je danas ugroženo.[2]

Stoljećima je selo bilo dijelom Kraljevine Ugarske. Nakon Prvog svjetskog rata i raspadom Austro-Ugarske, podjela zemlje dovela je da nove nacionalne države Austrija i Mađarska zapadnu u previranja. Raspravljalo se o Češkom koridoru koji je imao proći ovuda. Situacija se rješavala plebiscitom.[3] Granica je na kraju uspostavljena 1921. godine. Nesreća po Čembu i okolna hrvatska sela bila je što ih je granica razdvojila, a Čemba je ostala na austrijskoj strani.[4] Odvajanje se zaoštrilo poslije Drugog svjetskog rata, kad je granica postala Željezna zavjesa i zaustavila skoro svako prekogranično kretanje. Ovo je osobito pogodilo čembanski džep, čije zadnje kuće nalaze se tek nekih 400 metara od mađarske granice.[5]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Čembi djeluje tamburaški orkestar, odraz hrvatske narodne baštine. Orkestar često održava svirke u selu i izvan.[6]

Poznati

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "Geschichte" ("History"), Schandorf.at, 2010, web: SDhistArhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2009. (Wayback Machine).
  2. "Kroaten", Schandorf.at, 2010, web: SD-krArhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2009. (Wayback Machine)
  3. Crkva u svijetu : Crkva u svijetu, Vol.18 No.4 Prosinac 1983. Juraj Lončarević: GRADIŠĆANSKI HRVATI U ZAPADNOJ MAĐARSKOJ. (U povodu 450. obljetnice doseljenja), str. 378,
  4. "Urspruenge", Schandorf.at, 2010, web: SD-ur[neaktivna poveznica].
  5. Izvor: Google maps
  6. "Tamburizza", Schandorf.at, 2010, web: SD-vereinArhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2009. (Wayback Machine)