Esperanto/Lekcija 1

Bonvenon! Dobro došli na prvu lekciju iz esperanta! Lekcija se sastoji od nekoliko dijelova koje uključuju dijalog, gramatiku i vokabular te zadatke i prijevod dijaloga. Prije početka budite sigurni da ste pročitali i svladali Dodatak A. Krenimo!

• Frank : Saluton ! Mia nomo estas Frank. Kaj via ?
• Jean : Saluton ! Mi estas Jean. De kie vi venas ?
• Frank : Mi venas de Novjorko, en Usono. Kaj vi ?
• Jean : Mi venas de Parizo, en Francio.

Za prijevod sačekajte do kraja lekcije

Pošto je esperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenjivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači da je gramatika mnogo lakša od gramatike prirodnih jezika i da se brže uči i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.

Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"

U esperantu imenice završavaju na -o. Dio riječi koji se nalazi prije glasa -o se naziva korijenom riječi. Na primjer u riječi urbo (grad), urb- je korijen, a nastavak -o čini ga imenicom.

Kada želimo napraviti množinu dodamo -j na kraju riječi, na primjer urboj (gradovi).

Evo nekoliko primjera imenica u esperantu: homo (čovjek), domo (kuća), amikoj (prijatelji), kuko (torta), Johano (Ivan), Francio (Francuska) i ĝardeno (vrt).

Esperanto ima samo jedan određeni član la, npr. la urbo. La se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.

Pridjevi su riječi koje opisuju imenicu. Neki primjeri pridjeva na hrvatskom su: "sretan", "umoran", "lijep", "mlad" i "svjež".

Kada želimo promjeniti imenicu u odgovarajući pridjev zamjenimo -o sa -a. Na primjer urbo (grad) prelazi u urba (gradski).

Evo nekoliko pridjeva : gaja (sretan), laca (umoran), bela (lijep), juna (mlad) i freŝa (svjež).

U esperantu pridjev se mora slagati s imenicom u broju pa ako je ona u jednini i pridjev mora biti u jednini a ako je imenica u množini i pridjev mora biti u množini. Naprimjer: la freŝa kuko (svježa torta), la freŝaj kukoj (svježe torte); gaja homo (sretan čovjek), gajaj homoj (sretni ljudi).

Prefiks mal- mjenja esperantsku riječ u suprotno značenje - odlika koja značajno smanjuje broj riječi koji treba naučiti. Evo neki primjeri sa mal-: malgaja (nesretan), mallaca (odmoran), malbela (ružan), maljuna (star) i malfreŝa (ustajao).

Prilozi su riječi koje opisuju glagole, pridjeve ili druge priloge. Govore nam način, mjesto, vrijeme i količinu. Neki primjeri za priloge su: "brzo", "usmeno", "kućno", i "pisaće".

Kada želiš pretvoriti neku riječ u esperantu u prilog, zamjeni uobičajne završetke (-a za pridjev, -o za imenicu, i -i za glagole) sa -e.

Evo nekih primjera priloga u esperantu: rapide (brzo), buŝe (usmeno), hejme (kućno), i skribe (pisaće).

Napominjemo da nisu svi prilozi po ovom pravilu, ali velika većina jest.

Esperanto ima 10 osobnih zamjenica. Međutim 7 njih najvažnijih je ovdje navedeno. Ostale ćeš naučiti u ostalim lekcijama

Ostale osobne zamjenice ("oni", "si") ćete obraditi kasnije. Oblik "vi" koristimo kada se obraćamo npr. prijatelju a također kao i oblik iz poštovanja (hrv: Vi) "Ci", je oblik koji se rijetko upotrabljava a služi kao prisni oblik zamjenice za 2.lice (u hrv. ti,vi).

Kada želimo osobnu zamjenicu pretvorit u posvojnu (pridjev!), jednostavno dodaj nastavak -a na kraj.

Osnovna forma glagola je infinitiv. U hrvatskom infinitivi završavaju na ti ili ći. U esperantu, infinitiv glagola ima na kraju -i. Kada imenicu pretvaramo u glagol na imensku osnovu dodamo -i. Na primjer ludo (igra), ludi (igrati).

Kada želimo napraviti prezent glagola u esperantu samo maknemo nastavak -i i korijenu riječi dodamo -as. Neki primjeri: mi legas (ja čitam), li ridas (on se smije), Roberto manĝas la kukon (Robert jede tortu).

U Esperantu nema konjugacije, stoga glagol isto izgleda kroz sva lica. Te je stoga uvijek potrebno koristiti osobnu zamjenicu ispred glagola.

Za razliku od hrvatskoga jezika, esperanto ima samo jedan padež (akuzativ), koji nam služi za razlikovanje objekta radnje od vršitelja. Direktan objekt radnje uvijek se izražava u akuzativu.

Akuzativ se dobiva dodavanjem nastavka -n na imenicu. Ukoliko je imenica u množini prvo ide nastavak za množinu -j pa onda tek objektni nastavak.

Neki primjeri: La pomo amas la bananon (jabuka voli bananu), Roberto manĝas la kukojn (Robert jede torte), Johano legas la libron (Ivan čita knjigu), Mi havas bonan amikon(Ja imam dobrog prijatelja). Ostali padeži se izražavaju pomoću raznih prijedloga.

• Nakon što ste dobro proučili ovaj dio gradiva, pokušajte riješiti zadatke

esperanto             hrvatski

saluton               bok
mia                   moje
nomo                  ime
estas                 biti (u prez)
kaj                   a,i
via                   tvoje
de                    iz, od
kie                   gdje
venas                 doći (u prez)
en                    u, na
Novjorko              New York
Usono                 SAD
Parizo                Pariz
Francio               Francuska

esperanto             hrvatski

ami	              voljeti
amiko	              prijatelj
banano	              banana
bela	              lijep
buŝe	              usmeno
de	              iz
domo	              dom, kuća
en	              u
esti	              biti
freŝa	              svjež
gaja	              sretan
ĝardeno              vrt
ĝi	              ono (sve neživo)
hejme	              kućno
homo	              čovjek
ili	              oni, one, ona
juna	              mlad
kie	              gdje
kuko	              torta
la	              gram. jedini član
laca	              umoran
legi	              čitati
li	              on
libro	              knjiga
ludo	              igra
ludi	              igrati se
mal-	              prefiks suprotnosti
manĝi	              jesti
mi	              ja
ni	              mi
nomo	              ime
pomo	              jabuka
rapide               brzo
ridi	              smijati se
saluton              bok
skribi               pisati
ŝi	              ona
urbo	              grad
veni	              doći
vi	              ti (vi)

"Mia nomo estas..."           "Moje ime je..."
"Mi estas..."                 "Ja sam..."
"Mi venas de..."              "Ja sam iz..." ("Dolazim iz...")

• Sve imenice završavaju na "-o"
• Svi pridjevi završavaju na "-a"
• Velika većina priloga završava na "-e"
• Ima 10 osobnih zamjenica
• Kada želiš promjeniti osobnu zamjenicu u posvojnu dodaj "-a".
• Svi infinitivi završavaju na "-i".
• Kada želiš glagol prebaciti u prezent maknes nastavak "-i" i dodaš "-as".
• Množina završava na "-j".
• Jedini padež akuzativ, nastavak "-n"

Kada si uspješno obavio ovu lekciju i riješio zadatke, možeš prijeći na drugu lekciju!